Čestitamo vam Dan planeta Zemlje

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje.

Sam naziv "Earth day" prvi je puta koristio 21. ožujka gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. g., u proglasu kojim je odlučeno da se proslavi kao Dan planeta Zemlje, a u Hrvatskoj se organizirano obilježava od 1990. godine.

Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedinjenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje. 

Iako živimo u različitim kućama i stanovima, svejedno dijelimo životni prostor koji se smatra domom cijelog čovječanstva. Govorimo o Zemlji, jedinim mjestom u Svemiru na kojem je ljudski život moguć. Istina je da tragamo za sličnim planetima u svemirskom "susjedstvu", ali za sada, "plavi planet" je jedino svemirsko tijelo u Svemiru koje podržava ljudski život. 

Povodom današnjeg Dana planeta Zemlje, zapitajmo se koliko zapravo znamo o našem univerzalnom domu te kako kao pojedinci možemo pridonijeti njegovom boljitku.  

1. Zemlja, the Earth - što se skriva iza imena?

Merkur, Venera, Saturn, Neptun. Jeste li primijetili kako su svi spomenuti planeti imenovani po bogovima i božicama iz rimske mitologije? 

Naziv Earth ima saksonsko i germansko podrijetlo. Ima indoeuropski korijen "er" koji je rezultirao prirodnim formacijama riječi ertho i erde u germanskom, aarde u nizozemskom i earth u engleskom jeziku. 

Earth je zapravo drevni naziv za tlo, tj. zemlju, koji se i u Hrvatskoj zadržao do danas kao naziv i za tlo i za planet. 

2. Je li Zemlja živa?

Zemlja nije samo mjesto gdje sva bića mogu preživjeti i prosperirati, nego se ponekad smatra i velikim živućim organizmom. Gaia hipoteza tvrdi da je Zemlja organski sustav koji ima sposobnost samoregulacije da podržava život kakav poznajemo. 

U tijeku su istraživanja koja teže k dokazivanju da doista postoji sustav koji povezuje biološke i fizičke procese među bićima koja nastanjuju Zemlju. I sa svim napredcima na poljima vezanima uz Zemlju, bliži smo otkrivanju je li Zemlja zapravo samoregulirajući živi organizam. 

3. Zemljin ožiljak

Ande su vrlo popularne jer su najveći i najdulji planinski lanac na Zemlji. Smještene su duž zapadnog dijela Južne Amerike i duljina im je 4 300 milja (7 000  km), širina 420 milja (700 km). Protežu se preko sedam država: Argentinu, Čile, Peru, Boliviju, Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador. 

Vrlo su impresivne, ali one su zapravo dio Srednjoatlantskog hrpta, većina kojeg se nalazi ispod površine mora. Zapravo, on se smatra najvećom geološkom osobinom Zemlje i ima duljinu od 6 200 milja, tj. više od 9 900 km. 

4. Eksplozivna činjenica

Još jedna zanimljiva osobina Zemlje je ta da ima skoro 500 vulkana. Oko 80% Zemlje, ispod i iznad površine mora, vulkanskog je podrijetla. 

5. Blizanka Theia

Jedna od najfascinantnijih činjenica o Zemlji je ta da je nekad imala planet blizanac pod nazivom Theia. Prije otprilike 4.5 bilijuna godina, svemirsko tijelo za koje se smatra da je bilo veličine Marsa svoju orbitu je dijelilo sa Zemljom. Ubrzo je uslijedio sudar koji je rezultirao formiranjem Mjeseca. 

6. Zemljina površina se uvijek kreće

Za nekih 25 milijuna godina stvorit će se superkontinent, zahvaljujući konstantnim kretanjima tektonskih ploča. Kretanje se razlikuje od kontinenta do kontinenta. U Tihom oceanu se ploče kreću brže, oko 4 cm godišnje, dok se na sjeveru Atlantika kreću oko 1 cm godišnje. 

7. Povijest zagađenja

Negdje između kasnog 18. i ranog 19. stoljeća došlo je do procvata Prve industrijske revolucije diljem svijeta. Ona nije donijela samo ekonomsku promjenu, nego i promjene u okolišu. Proizvedeni su novi zagađivači koji su utjecali na vodu, zrak i tlo. Novi prirodni resursi su bili iskorištavani i iscrpljeni u tom periodu što je na kraju rezultiralo propadanjem okoliša u astronomskim razmjerima. 

Što mi možemo učiniti po tom pitanju? Sve započinje edukacijom - kroz razumijevanje zanimljivih činjenica o Zemljinim nevjerojatnim osobinama možemo potaknuti njeno očuvanje i uživati u njenim čudima još mnogo godina. 

8. Boja Zemlje

Zemlju se često još naziva Plavim planetom. Astronauti koji su prvi putovali u Svemir opisali su cjelinu Zemlje kao plavu. To je zato što 71% Zemlje pokrivaju vodena tijela. 

9. Zemlja je vruća

Osim Sunca koje je primarni izvor topline za Zemlju, ljudi bi teoretski mogli preživjeti bez njega jer je Zemljina jezgra dovoljno vruća da pruži energiju naseljenicima 

Procijenjeno je da je temperatura jezgre između 5.000 i 7.000°C. Toplina jezgre je jednaka toplini površine Sunca. 

10. Jedinstvena tektonika

Zemlja je jedini planet u Mliječnoj stazi koji ima tektonske ploče 

11. Zvjezdana prašina

Postoji otprilike 30.000 svemirskih čestica i prašine koje godišnje ulaze u Zemljinu atmosferu. Srećom, većina toga izgori kada uđe u atmosferu, što završava "zvijezdama padalicama", umjesto kraterima. 

12. Zemlja nije okrugla

Točan opis Zemljinog oblika je sferoid spljošten na polovima. Rotiranje Zemlje rezultira centrifugalnom silom koja je uzrok Zemljinom obliku diska. 

13. Voda je važna

Iako je voda detektirana na obližnjim planetima, samo ona na Zemlji se može naći u 3 različita stanja, tekućem, tvrdom i plinovitom. 

14. Dan neće uvijek trajati 24 sata

Trenutno dani traju otprilike 24 sata, ali očekuje se da će se za 250 milijuna godina dan produljiti za barem 1 i pol sat zbog sporije rotacije Zemlje oko svoje osi. 

15. Najsjajnija od svih

Iako je poznato da je Venera najsjajnije nebesko tijelo, Zemlja je zapravo sjajnija kada se gleda iz Svemira. Voda je taj faktor koji Zemlju čini najsjajnijom u Mliječnoj stazi. 

16. Milijun potresa godišnje

Pritisak koji se oslobađa iz Zemljine jezgre i stalno kretanje tektonskih ploča rezultira skoro 1 milijunom potresa godišnje, većina kojih nikad nije zabilježena seizmometrima. 

17. Brzina svjetlosti

Točno 8 minuta i 20 sekundi treba Sunčevom svjetlu da stigne do Zemlje. To znači da je toplina i svjetlost koju osjećamo i vidimo za toplih, sunčanih dana, zapravo Sunčeva energija od prije 8 minuta. 

18. Brzine Zemlje

Zemljina površina se okreće oko vlastite osi brzinom od 1.000 milja (1.600 km) po satu. Kao posljedica toga, planet putuje kroz Svemir brzinom od 66.700 milja (106.700 km) po satu. Kako to da ne osjećamo da se naš planet kreće takvim vrtoglavim brzinama? To je zato što se Zemlja okreće stalnom brzinom, a  djelomično je razlog i Zemljina gravitacija. 

19. Četiri godišnja doba

Pojava četiri godišnja doba nije nikako povezana sa Zemljinom udaljenošću od Sunca, nego s činjenicom da se Zemlja naginje ustranu. To naginjanje iznosi 23.4 stupnja i očekuje se da će se promijeniti s vremenom. 

20. Prvo slikanje Zemlje

Prva fotografija Zemlje iz Svemira snimljena je na visini od 65 milja (104 km) pomoću 35-milimetarske kamere koju je nosio Sputnik 2. To je bilo 1946. godine kada je prvo relativno kvalitetno fotografiranje omogućeno, zahvaljujući inženjeru Clydeu Hollidayu koji je izumio potrebnu kameru. 

21. Zemljina jezgra

Jezgra se nalazi nekih 3.700 milja (5.900 km) od površine Zemlje. Unutarnja jezgra je sačinjena od krute legure željeza i nikla. 

22. Razlika u gravitaciji

Razlika u gravitaciji se očituje diljem svijeta, ovisno o udaljenosti lokacije od Zemljine jezgre. To znači da činjenica jesmo li u nekom trenu teži ili lakši ovisi o lokaciji na kojoj se nalazimo na Zemlji, iako to nikada ne osjećamo. 

23. Postoci vode

Oceani čine 97% vode na Zemlji, dok slatke vode, rezervoari i slatka voda za opskrbu čine preostalih 3%. 

24. Satelit i pratitelji

Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje rotira oko našeg planeta. Asteroidi 3753 Cruihne i 2002 AA29 također rotiraju oko Zemlje. 

25. Naš jedini dom

Iako se svemirske misije šalju u daleki Svemir već nekoliko desetljeća, ti programi su prvenstveno programirani da traže vanzemaljski život i da istražuju Svemir. Još uvijek nema mogućnosti za nastanjivanje, pa čak ni na najbližem planetu Marsu. 

Za sada, Zemlja je jedino nastanjivo mjesto u cijelome Svemiru. Za sada. 

Želimo vam svima sretan Dan planeta Zemlje! 

Izvor: Znano.st