VLOG je televizija za nove generacije gledatelja

Dovoljno sam stara da bih se sjećala najave HRT-a sredinom 90-ih da će početi s 24-satnim emitiranjem na ukupno tri programa. Zamislite! Tri programa. 24 sata. Oni malo spretniji i s boljom antenom hvatali su obližnje talijanske, slovenske, srpske i bosanskohercegovačke kanale koji su ranije počeli s prikazivanjem La Usurpadore, ali se morala znati ćirilica ili španjolski da bi se baki mogla točno prepričati radnja.

Bilo je to vrijeme koje je nagovještalo neko novo, bolje doba televizije, premda na repertoaru nije bilo baš puno novih filmova, američke serije dolazile su s dvije, tri sezone zakašnjenja, a dokumentarce je i tada birao Đelo Hadžiselimović.

A onda je došao širokopojasni internet. Zapravo, bilo bi pogrešno svu krivnju svaliti na pirate. Unatoč tome što nas je širokopojasni internet razmazio po pitanju stalno dostupnog sadržaja, ne sjećam se da sam početkom 2000-ih puno vremena trošila na gledanje videa. Videi su se dugo učitavali, bili su lošije kvalitete (i po pitanju slike i kvalitete), a skidanje filmova i serija nije se isplatilo nikome tko nije imao najbržu, skupu flat tarifu. Čak i tom slučaju, bilo je brže i komotnije otići u lokalnu videoteku. 

Međutim, negdje na prijelazu desetljeća počelo se nazirati neko novo, bolje doba za web televiziju, premda su videoplatformama još uvijek dominirali viralni videi s mačkama i ilegalno postavljena glazba. Brzina interneta porasla je, a cijena opreme za snimanje i montažu se smanjila, što je značajno doprinijelo porastu vlogera i vlogerskih kanala.

"koji je hardver najbolje koristiti za vlog potražite na ovom linku"

Bilo bi pogrešno reći da klasična televizija nije pokušavala držati korak s internetom. I strane i domaće TV kuće poduplale su količinu sadržaja u odnosu na 90-e, no mislim da su pogriješile oslanjajući se na stari poslovni model, koji se može sažeti u rečenicu: „Broj gledatelja, a ne gledatelj na prvom mjestu.“ Nadalje, originalna, profesionalna videoprodukcija za TV pojavom HD tehnologije poskupjela je, a distribuciju skupih američkih filmova i serija ozbiljno su nagrizle online platforme i brz, povoljan internet.

I što su televizije napravile u lovu na gledatelje? Srezale produkciju nišnih emisija, prepustile distribuciju kvalitetnih serija i filmova kabelskim ili internetskim televizijama te nam servirale obilje unaprijed izrežiranog, trash reality TV sadržaja. Nasuprot tome, na YouTubeu, tada neprikosnovenoj online videoplatformi, vlogeri su emitirali sadržaj koji je nestajao s programa nacionalnih TV kuća. Vlogeri su se ponajprije obraćali gledateljima, makar ih bilo manje od stotinjak. I malo-pomalo, vlogeri su svojim necenzuriranim, neutreniranim, amaterskim, no autentičnim pristupom oduzimali publiku, ali i oglašivače klasičnoj televiziji.

Pojedinačni gledatelji, njihovi interesti, navike i ponašanja te vjerojatnost kupnje reklamiranog proizvoda nakon gledanja određenog videa koji je pogledalo tek nešto više od 10 tisuća ljudi zamijenili su staru metriku uspješnosti. Izlišno je zapitati se tko danas gleda vlogove. Čak i ljudi poput mene koji ne preferiraju takvu formu videa pretplaćeni su na barem desetak YouTube/Twitch kanala. O Instagramu i Facebooku da ne pišem. S automatskim učitavanjem na potonjoj platformi gotovo ih je nemoguće izbjeći.

S druge strane, sumnjam da će u skoro vrijeme izbrisati klasičnu televiziju. Sve dok postoji potreba za vijestima, reportažama, sportskim prijenosima i kvalitetnim serijama, TV kuće se ne moraju bojati budućnosti. U najgorem slučaju prebacit će sadržaj na vlogerske kanale, što određeni mediji djelomično već čine. Ipak, vlogeri im se opasno približavaju i kao da poručuju: „All Your Base Are Belong To Us.“

Vlogeri, YouTuberi, streameri... Kako postati jedan/jedna od njih

Vloganje nije samo popularno. Vloganje ruši ustaljene predrasude o tome što osoba treba imati da bi postala video zvijezdom. Primjerice, ne mora biti savršeno našminkana ili dotjerana, ne mora izgledati kao da je došla s modne piste, ne mora imati umiljati pogled, niti besprijekoran književni izričaj. Vloger može biti 6-godišnjak koji otvara poklone ili gamer koji zna svaki trik u League of Legendsu. Vlogerica može biti STEM entuzijastica koja dizajnira loše robote ili bakica koja radi kolače i psuje.

Vlogerske platforme nadilaze granice država. Vlogersku publiku ne zanima otkud ste ili kakav imate naglasak. Čak ni jezik nije barijera. I ne, tu ne mislimo samo na engleski. Zar nije genijalno da je najpretplaćeniji YouTuber Šveđanin Felix Kjellberg “PewDiePie”? A drugo mjesto na istoj platformi donedavno je držao “HolaSoyGerman”, odnosno bivši kanal Čileanca Germána Garmendije, koji se emitirao na španjolskom jeziku. Što onda trebate imati da biste postali vlogerska zvijezda? I sami smo to pokušali odgonetnuti kroz razgovor s poznatim domaćim vlogerima i vlogericama.

Upoznajte svoju publiku

Svaka nova generacija unosi promjenu po pitanju ustaljenog seta ponašanja, interesa i navika. Generacija Z iliti generacija rođena sredinom 90-ih naovamo u prosjeku je više navezana na tehnologiju (društvene mreže, internet, mobiteli, računala) nego starija im obitelj, rodbina i prijatelji.

Prema istraživanju Pew Research Centera, 92% američkih tinejdžera dnevno posjećuje internet, dok se 24% njih izjašnjava da su konstantno online. Nadalje, 61% polaznika američkih srednjih škola žele biti poduzetnici, 52% koristi YouTube (u daljnjem tekstu: YT) i ostale društvene mreže za pisanje školskih projekata, 41% provodi tri ili više sati slobodnog vremena dnevno na računalu, a 26% njih trebalo bi kupiti avionsku kartu da posjete svoje online prijatelje, tvrdi istraživanje agencije Sparks and Honey.

Prevedeno na hrvatski, mladi su danas mnogo inovativniji, poduzetniji, osvješteniji i otvoreniji. Kozmopolitska generacija Z prije svega cijeni autentičnost i originalnost te se puno lakše povezuje s drugim ljudima u online sferama (lokalno i diljem svijeta). Zašto je to bitno za vloganje? Zato što, ako ozbiljno razmišljate o (samo)emitiranju, morate razumjeti navike, interese i ponašanja vaše glavne demografske skupine. Bili vi dijelom nje ili ne, generacija Z će vrlo vjerojatno biti vaš najveći obožavatelj, pretplatnik, prijatelj i kritičar.

Generacija Z, prema istraživanju agencija Trendere i AwesomenessTV-a, pretežno koristi mobitel za gledanje video sadržaja (34%), zatim računalo (26%) i, tek na trećem mjestu, TV (24%). Od platformi za gledanje, u istom istraživanju, YT drži prvo mjesto (34%), Netflix drugo (27%), a TV prijenos uživo treće (14%).

Istraživanje investicijske banke Piper Jaffray pokazalo je drugačije rezultate, no isti afinitet prema konzumaciji sadržaja. Netflix je zauzeo prvu poziciju s 38%, YT drugu s 26%, a kablovska TV treću s 25%. Ovi trendovi ne vrijede samo za američko tržište. Nedavno istraživanje agencije Dialog komunikacije i 24sata (JoomBoos), na uzorku od 1667 ispitanika iz Hrvatske, pokazalo je da 94% ispitanika prati YT te da najčešće gleda tu platformu na mobitelu.

Svakako, treba istaknuti da određena istraživanja, koja su naručile i/ili provele marketinške agencije i vlogerske mreže, treba uzeti s oprezom, s obzirom na to da su ista provedena s namjerom da se (pozitivni) rezultati prezentiraju oglašivačima. Unatoč tome, podudaranja između svih tih istraživanja ne mogu biti slučajna, stoga smo ih odlučili uvrstiti u tekst.

Ja to radim za svoju dušu

Gloria Berger, finalistica prve sezone natječaja Videostar i članica vlogerske mreže JoomBoos, autentična je predstavnica generacije Z. Sa snimanjem videa počela je već u 7. razredu osnovne škole. U modi su bili tzv. “vineovi”, kratki videi od 7 sekundi, nazvani po istoimenoj mobilnoj aplikaciji. Snimala je videe mobitelom, a objavljivala ih na Facebook profilu. “Moj prvi video koji je prošao bio je One osobe koje se smiju ovako. To je imalo preko 15 tisuća lajkova, komentara... Ljudi su se počeli označavati u komentarima. Pa sam tako i nastavila raditi na Fejsu.”, Gloria opisuje početak vloganja.

O YT kanalu tada još nije ni razmišljala, iako je puno slobodnog vremena trošila na gledanje YT videa.Sve se promijenilo kad ju je sestra tagirala u komentaru za natječaj Videostar. Zadatak je bio napraviti video o sebi u trajanju od jedne minute. Gloria je spremno prihvatila sestrin izazov.

“Razmišljala sam što bih mogla pokazati u minuti, a da prikazuje mene. Tad vam je bio jedan video viralan, gdje su ljudi imitirali ono što se napuše (op. a., tube man), pa pleše. Ljudi su to imitirali i na Vineu i na YT-u, pa sam i ja napravila takav video. Nešto što je već bilo u trendu. Odlučila sam se više za trending videe, a kroz taj trend sam pokušavala sebe prikazati na humorističan način u najboljem smislu.” Snimila je video običnim mobitelom, selfie štapom i mikrofonom koji je vezicama povezala u unikatnu DIY konstrukciju.

Na snimanje je potrošila cijeli dan, a na montažu u Windows Movie Makeru sat i pol vremena. Snalažljivost, praćenje trendova te iskustvo pokazali su se kao pun pogodak. Nakon tjedan dana dobila je mail da je primljena na natječaj. Unatoč tome što nije pobijedila, postala je dijelom JoomBoos vlogerske mreže.Snimanje videa i dan danas joj je hobi, iako joj oduzima puno više vremena nego prije: “Kad netko želi započeti YT kanal neka to radi zato što voli raditi videe i zabavljati ljude, a ne zato što će dobiti neku količinu pratitelja. Tako se do pratitelja ne dolazi. A i ako trebaš snimati svaki dan, tolike sate provoditi na videima, mislim da mnogi ne bi ni toliko izdržali.”

S bloga na vlog

Sasvim drugačiji, pomalo sramežljiv pristup vloganju imala je Maja Galba, osječka beauty vlogerica poznata pod nadimkom DashOfBlue MakeUp. Prije nego što je napravila svoj prvi YT video, Maja je pisala za Šminkericu, vrlo popularan regionalni beauty blog. Iskustvo koje je tamo stekla dalo joj je samopouzdanja da otvori Facebook stranicu, Instagram, a na kraju i YT račun: “Zapravo sam htjela olakšati gledanje tutoriala curama i sebi, jer sam prije toga slikala korak po korak i objašnjavala na taj način, a dugo su me cure nagovarale da počnem sa snimanjem. Ne znam, bila sam jako, jako nervozna i bojala sam se reakcija, priznajem. Prvih nekoliko tutoriala snimao me kum svojom profesionalnom opremom da mi olakša sve to, dok nisam kupila svoj fotić. Zapravo, najveći problem je bio što sam bila ukočena dok me snimao jer se nisam mogla osloboditi dok je netko u prostoriji.”

Ubrzo je kupila Canon 70D kako bi nasamo i u miru mogla snimati videe, a snimke je obrađivala na Lenovo Ideapad Z580 laptopu. Priznaje kako su joj u početku trebali sati, pa i dani da montira samo jedan video, iako bi snimanje trajalo otprilike dva sata. S vremenom se ipak ispraksirala.

“Sada mi sve ide brže, iako češće objavljujem, pa je cjelodnevni posao, od snimanja za YT, pa za Instagram, pa editiranja slika i svega što sam snimila, do odgovaranja na poruke i komentare - što mi je jako bitno jer želim ostati u stalnom kontaktu s curama koje me prate.”

I vloganje i igranje

Gaming vlogeri i streameri čine posebnu nišu unutar ove industrije. Domagoj Martinko “duki420” i “Chempo” od 2009. kovali su planove kako postati uspješni i slavni na YT-u.

“Inspiriran drugim YouTuberima, poželio sam da netko zbog mene osjeti ono što sam ja osjetio gledajući druge. Glazbom, videom i humorom bavim se od sedme godine, a video igre su mi oduvijek hobi. YouTube je idealna platforma na kojoj mogu kombinirati te talente i taj hobi, no bavio bih se time i da ga nema. S Twitch streamanjem krenuo sam nešto kasnije jer mi se naprosto svidjela ta ideja live entertainmenta u kombinaciji s videoigrama.”, prisjeća se duki420.

U usporedbi s “običnim” vlogerima, posao gaming vlogera/streamera mnogo je skuplji i tehnički zahtjevniji. Želite li biti “samo” gaming vloger, morate imati jako gaming računalo koje će pokrenuti sve novije igre. S obzirom na popularnost konzola, nije na odmet nabaviti jednu, dvije, tri... Želite li uz to još i streamati, čemu se obični gaming vlogeri sve više otvaraju, trebate imati natprosječno jako gaming računalo, adekvatnu brzinu downloada i uploada interneta te dva, a poželjno i do tri monitora.

“Na jednom monitoru možete imati OBS, na drugom igru, a na trećem chat od Twitcha ili YT-a.”, oslikava nam idealni setup Chempo.

Uz nezaobilazni Instagram i Facebook, od gaming vlogera/streamera očekuje prisutnost na društvenoj mreži Discord te video platformi Twitch. S time da se Twitch drastično razlikuje od YT-a i ostalih platformi za vloganje.

“Svaki video za YT je konstruiran, montiran, smislen - s porukom. Na Twitchu radim prvenstveno ono za što i služi: prenosim sadržaj uživo. Iako se snimke streama mogu pronaći na Twitchu i ponovo gledati, prava se vrijednost očituje onda kad sam uistinu “live” i imam interakciju s trenutnim gledateljima. Poveznica je to što znam uzeti snimku streama i taj materijal u montaži koristim za izradu videa koji zatim plasiram na YT. Na Twitchu se u principu ne objavljuju videi.”, objašnjava duki420.

Chempo dodaje: “Osim kvalitetnog videa, trebate biti česti, ne treba baš biti svaki dan, jer ako uploadate svaki dan gluposti, onda ništa ne radite. Ako uploadate 2-3 puta tjedno, kvalitetne videe, onda će ovako doći subovi i likeovi. Samo treba raditi, to je najbitnije.”

Što dobro prolazi

“Glavni motiv svega sam uvijek ja, bez obzira na temu. Na mom se kanalu mogu pronaći humoristični gameplayevi, rap videi, recenzije, kratki animirani filmovi, obavijesti o nekom zbivanju, podcast-like emisije.... Ta je raznolikost djelomice i ključ mog “uspjeha“.”, govori duki420.

Vlogovi, prankovi, izazovi, reakcije, tutoriali, remiksevi... “uobičajeni su žanrovi na vlogerskim paltformama, no morate im dati tu neku osobnu notu. Svaki video mora biti prožet “vama“. Vaš vlog ne smije biti kao emisija na TV-u, gdje jedan dopadljiv prezenter/ka najavljuje priloge, netko drugi ih piše, treći snima, a četvrti montira. Vi morate biti i pisac i prezenter, a po mogućnosti snimatelj i montažer. Vaš se duh mora osjetiti u svakom stadiju produkcije.”

Ovisno o vrsti videa ipak postoje neke razlike. “Više volim vlogove i real-life stvari. A i lakše ih je zaraditi. Samo uzmem kameru, nešto kažem, i malo edita bude. Ali ispadne bolji video.”, smatra Chempo.

Humoristični videi, s druge strane, zahtijevaju puno više posla, odnosno rezanja i manipuliranja snimkom. “Video od tri minute editiram jedno tri sata zato što prvo ide rough cut, dodajete tekstove, pa cutove...”, opisuje Gloria koja uglavnom radi samo humoristične videe.

Gloria Berger

Pri snimanju videa u vidu morate imati svoju primarnu publiku, a bitno je i stalno pratiti trendove kako bi se eventualno mogli iskoristiti u videu. “Primijetila sam da kod nas cure na YouTubeu vole gledati nježnije lookove, za posao, za školu, sve što se brzo rekreira ili neke “kako napraviti” videe, dok je za Instagram najbolje ići na jače i neobične stvari, više edita slika i reklo bi se “umjetnu” sliku svega.

Instastoriji su realnost, kao i Snapchat i tu nemam nekog filtera u ponašanju i govoru. Ako trenutno neki trend vlada Instagramom, sigurno ću ga rekreirati jer je to u tom trenutku “hit” i veće su šanse da vas veće stranice podijele i time dobijete veću vidljivost, puno teže je u zadnje vrijeme od kada su Instagram i Facebook promijenili algoritam i “režu” nam vidljivost jer žele da platimo za promociju.”, ističe Maja.

Maja Galba

U promociji i vidljivosti kanala dosta može pomoći cross-promocija između dva ili više vlogera. Maja svakako preporučuje cross-promociju za bildanje kanala i publike: “Na našoj YouTube sceni ima nekolicina beauty vlogerica i dosta sam dobra s njima. Čujemo se često i međusobno savjetujemo. Suradnje dogovaramo spontano i ovisno o tome kada ja mogu doći u Zagreb. Cross-promocija pomogne dosta jer, opet ista stvar kao i s Instagramom, dobijete vidljivost - više novih ljudi vas može vidjeti i, ako im se svidite, preplate se na vaš kanal.”

"Cross-promocija između game vlogera/streamera neće imati veliki utjecaj ako se napravi jednom", kaže Chempo: “Ali ako se konstantno zajedno igrate, više će biti efekta.”

Chempo i duki420 napravili su Overwatch rap kao cross-promocijski video

Što se tiče samog osmišljavanja videa, svi sugovornici su bili složni u tome da morate ostaviti mjesta za spontanost. “Samo osmišljavanje mi nije problem jer ideja uvijek imam, ne pripremam “tekst“ unaprijed, samo okvirno zamislim što bih sve mogla reći i pokazati jer i dalje želim zadržati dio spontanosti. Kad bih se previše pripremala za to što ću reći, ispala bih previše ukočena.”, dodaje Maja. Isto misli i Gloria: “YouTube video nikad ne može biti točno po scenariju. Na YouTubeu ćete si napraviti skriptu da otprilike vidite temelj videa.”

Vlogerske platforme i društvene mreže

Svi sugovornici (a i njihova publika) prisutni su na Instagramu i Facebooku (možda malo manje na FB-u), gdje također dijele videe, no kraćeg trajanja.

Unatoč tome što mnoge društvene mreže danas omogućuju objavljivanje vlogova, svi se drže YT-a ili Twitcha kao glavnih vlogerskih platformi.

“YouTube želi biti Facebook, Facebook želi postati YouTube. YouTube želi postati sve više društvena mreža, a Facebook želi sve više postati video. Zato su napravili Watch. I sad su napravili aplikaciju za pametne televizore koja je fakat dobra, testirao sam je prije tjedan dana. Ono što je moje mišljenje je da su Facebook i Instagram instant društvene mreže. Znači, tamo dođeš da malo prosurfaš, vidiš kaj se dešava, a na YouTubeu provodiš vrijeme.

Na Instagramu se informiraš o nekakvim stvarima koje se dešavaju, gdje su ti prijatelji i slično, a na YouTubeu želiš sjesti, pogledati taj nekakav dobar sadržaj i odmoriti se. “, kaže Matej Lončarić, voditelj projekta JoomBoos. Unatoč tome, sve te društvene mreže se mogu iskoristiti za promociju i zaradu. Štoviše, ne nadajte se zaradi od pregleda na YT-u.

Kako, gdje i koliko se može zaraditi vloganjem

Monetizaciju na YouTubeu možete uključiti nakon što sakupite više od 10 tisuća pregleda, no ona vas neće učiniti bogatima na ovom tržištu. Naime, vrijednost oglasa na videima iz Hrvatske je manja nego na, primjerice, onima iz Amerike. YouTube dodatno uzima 45% zarade od oglasa (prije obračunavanja poreza, prireza i ostalih parafiskalnih nameta).

“Kod nas se jako malo plaćaju “naši” pregledi, tako da je to neki džeparac kojim recimo kupim stvari za snimanje / opremu ili novi makeup koji želim isprobati u videu.”, otkriva Maja te dodaje: “Zarađuje se od suradnje s brendovima u videu, objavom slika / videa na Instagramu i Facebooku. Uglavnom se čujemo preko maila i tako dogovaramo što i kako ćemo napraviti, što oni žele i kako ja to mogu izvesti na svoj način, a da obje strane budu zadovoljne. Ne mogu reći točan iznos na mjesečnoj bazi jer nije isti svaki put, ovisi o suradnjama koje imam tada jer su neke dugoročne, a neke samo za jedan video, pa o tome ovisi taj iznos. Ali recimo da za jedan video na YouTubeu dobijem malo više od minimalca u Hrvatskoj.”

Suradnja s brendovima za videe uglavnom se dogovara osobno. Osobni kontakt i/ili dogovor ne morate imati ako, recimo, samo želite staviti sponzorirane linkove na objave. Samo se trebate pridružiti jednom od affiliate programa (Amazon Associates, eBay Partner Network, Clickbank, Shareasale, Linkshare, Rewardstyle). Svaki affiliate program ima različite uvjete korištenja i način zarade, no svi rade na istom principu. Ako vaš fan klikne na poveznicu u vašoj objavi te kupi predmet koji ste preporučili (u nekim trgovinama to ne treba biti baš taj predmet, nego bilo koja kupnja unutar 24 sata), vi dobivate proviziju od te kupnje. Svaka kategorija se na svakoj trgovini razlikuje po pitanju provizije, pa trebate dobro proučiti s kim vam je najisplativije ući u partnerstvo.

Partneri u vloganju

Jedan od oblika partnerstva nudi Twitch platforma, na kojoj se ponajviše okupljaju game streameri, no otvorena je za sve kreativce. Partnerstvo na Twitchu vam omogućava monetizaciju oglasa, ali i pretplatu na kanal. Primjerice, netko se može za 5 dolara mjesečno pretplatiti na vaš kanal i zauzvrat dobiti ekskluzivni pristup posebno dizajniranim chat ikonama, emotikonima i ostalim pogodnostima. Kao da je član vašeg posebnog kluba.

duki420 jedan je od rijetkih hrvatskih Twitch partnera: “Zarada na Twitchu se manifestira u obliku donacija i pretplata, ali novac zarađen pretplatama isplaćuje se tek nakon ostvarenih 100 dolara (američka pravila o poslovanju, I guess) što se do sad dogodilo samo jednom. I kad zbrojim sav taj novac, to nije dovoljno za samostalan život. Tu i tamo se dogodi nekakva plaćena promocija / suradnja s marketinškim timom nekog developera.” Da biste postali Twitch partnerom, morate streamati minimalno triput tjedno te konstantno imati određen broj pratitelja streama. Svaki se kanal posebno pregledava. Chempo kaže da je dukiju420 u postizanju tog statusa dosta pomogao marketing i PIPe: “Tako se zove jedan zaposlenik u Twitchu iz Hrvatske, koji prati dukija.”

Sličan model pretplate, čak i ako niste na Twitchu, možete tražiti od fanova na crowdfunding platformi Patreon, o kojoj smo pisali u Vidiju 255. Jim Sterling s donacijama od Patreona (13,632 dolara mjesečno) financira tjedni vlog, podcast te portal. Fascinantno, uzme li se u obzir broj mecena (6583) i njihova prosječna donacija (nešto više od dva dolara, odnosno 12-ak kuna). Zatim, Feminist Frequency serijal također se financira u potpunosti od donacija koje možete uplatiti na njihovu portalu. Čak i ako ne mislite skupljati donacije, na web portalu možete zaraditi prodajom vlastitog mercha (kape, majice, šalovi, olovke), vještina i znanja (tečajevi, seminari) i ostalih ne-vlogerskih proizvoda koje ste kreirali ili imaju vaš pečat (knjige, kozmetika, igre). Vlog vam može služiti kao svojevrstan showreel poslodavcu. Chempo nema mnogo pretplatnika, no zahvaljujući svojim videima dobio je stalni posao.

Vlogerske mreže i talent agencije

Snimanje, montaža, analiza publike, suradnja sa sponzorima, traženje donacija, prodaja proizvoda, obračunavanje poreza... Sve ovo može biti vrlo naporno za jednog vlogera. Stoga se mnogi vlogeri pridružuju Multi Channel Networks (MCN) kanalima. Zamislimo li YT ili Twitch kao televiziju, MCN bi bio kanal s vlastitim programom (HRT, NovaTV, RTL). Svaki MCN kanal vlogerima/icama nudi različite usluge i uvjete poslovanja. U većini slučajeva MCN pruža administrativne usluge (obračun poreza, tehnička podrška, monetizacija videa za korisnike iz zemalja u kojima ista nije podržana) i spaja vlogere s pravim brendovima te drugim vlogerima iz mreže za cross-promociju.

Zauzvrat, ovakve vlogerske mreže uobičajeno traže postotak zarade od oglasa i ostalih oblika monetizacije (oglasi, affiliate linkovi). Ovisno o ugovoru, to može biti zarada vezana uz vlogove specijalno producirane za MCN kanal ili vaš cijeli vlogerski kanal. Još jedna od prednosti vlogerske mreže je ta da, u odnosu na TV kanal, ne mora plaćati nacionalnu ili lokalnu koncesiju za emitiranje. Svatko s pristupom internetu i vlogerskim platformama može gledati njen sadržaj. Maker Studios, Machinima i AwesomenessTV neke su od najjačih MCN mreža na svijetu.

U Hrvatskoj, JoomBoos se ističe kao jedina profesionalna vlogerska mreža. JoomBoos je dijete Mateja Lončarića, sadašnjeg šefa video odjela u 24sata. Ideju o JoomBoosu dobio je par dana nakon što je došao u 24sata. Otišao je na teren snimiti video priču te je vidio dva klinca kako pjevaju na cesti, koji su mu se predstavili kao YouTuberi.

Klinci su ga dovoljno zaintrigirali da počne sa istraživanjem tog fenomena te snimanjem testnih videa za YT kanal 24sata. U to vrijeme u firmi se raspisao natječaj za najbolje originalne projekte. Lončarić je vidio budućnost u vloganju te je na natječaj prijavio JoomBoos, tada radnog naziva “YouTube kanal”. “YouTube kanal” dobio je zeleno svjetlo i investiciju, a u manje od dvije godine postao je profitabilan te povratio cijelu investiciju, rekao nam je Lončarić.

Zanimljivo, početkom 2015., kada je šef sadašnjeg video odjela došao u firmu, morali su ugasiti 24sataTV kanal, koji se emitirao na klasičnoj televiziji. Jednostavno im nije bio dovoljno profitabilan. Danas su se u potpunosti orijentirali na digitalnu publiku, kaže voditelj JoomBoosa: “Jako je targetiramo, točno znamo koji su njihovi interesi i to garantiramo našim klijentima.”

Gloria u JoomBoos studiju

JoomBoos provodi relativno ustaljenu praksu stranih MCN kanala. YouTuberima u svojoj mreži osigurava tehničku opremu (računala, kamere, rasvjetu, tri profesionalna studija za snimanje), sređuje računovodstvo, dogovara suradnje s brandovima i brine se za sve pravne poslove. “Mi smo za svakog našeg YouTubera kao u diskografskom svijetu menadžeri.”, govori Lončarić. JoomBoos vlogerska mreža u Hrvatskoj ima 35 YouTube partnera, a interno (unutar medijske kuće 24sata) na njoj dedicirano radi 10 zaposlenika.

“Imamo 4 producenta koji se brinu za sadržaj. Imamo talent menadžera, koji se bavi samo YouTuberima i njihovim privatnim problemima jer oni prolaze kroz puno stresa u svom poslu. Imamo ljude koji se bave samo analizom podataka, kanalima YouTubera gdje im analiziramo brojke, tko ih gleda, zašto ih gleda, koji rješavaju prava na YouTubeu ako netko prijavi video.”, Lončarić opisuje mašineriju iza vlogerske mreže.

JoomBoos, dakako, postavlja i određena pravila, odnosno smjernice YouTuberima u pogledu odnosa s klijentima: “Ovo je sve na kraju posao. Ako mi odbijemo nekog klijenta, pa im kažemo: “Nemojte ga šerati na Instagramu, to radimo za njihovo dobro. Nije da smo zabranili, nego možda smatramo da taj klijent možda ne zaslužuje najboljeg YouTubera u Hrvatskoj. Budimo realni, niti Severina, niti poznati najjači glumci u Hrvatskoj ne reklamiraju svakog. Vodimo svakog YouTubera kroz posao kako bi on što duže mogao živjeti na sceni. Samo oni kojima se pristupa strateški i koji se žele razvijati u tom smjeru mogu trajati dugo.” Što se tiče suradnje s klijentima, Lončarić inzistira na plaćanju vlogera za sponzorirani sadržaj. Isto tako, voditelj JoomBoosa smatra da kreatori videa moraju biti umjereni kod suradnje s klijentima. Vlogerima ne preporuča suradnju s više od tri klijenta u danom trenutku.

Vlogeri u mreži posebno produciraju sadržaj za JoomBoos, no istovremeno mogu razvijati vlastite kanale. Originalna produkcija se s početnih vlogova proširila na originalnu produkciju serija (Isti san) i emisija (Videostar), po uzoru na svjetske trendove.

“Moj cilj je da JoomBoos uskoro postane regionalni Netflix za mlade. YT se u Americi sve više gleda u dnevnoj sobi. I tamo imaju primat više nego kabelska televizija. Zato idemo u smjeru tog originalnog sadržaja, stalno toj publici dati nešto novo i više. Nama je cilj da u konačnici cijelo vrijeme tijekom JoomBoosa imamo nekakav originalni serijal. Znači, sigurno nam treba nekakvih stotinjak YT-era s kojima možemo surađivati. Sljedeće godine planiramo raditi s gamingom. Imali smo super kandidate iz gaminga na Videostaru i s njima ćemo pokušati napraviti jedan zasebni projekt.”, ocrtava daljnje planove Lončarić.

Kreator projekta JoomBoos Matej Lončarić

Što vam nitko neće reći o vloganju

Svakako, vloganje ima i svoju mračniju stranu, o kojoj se ne priča toliko koliko o zaradi i popularnosti. Pratite li osobne vlogove vaših najdražih YouTubera? Nekima ni to nije dovoljno, pa imaju potrebu pratiti ih uživo, dolaze im pred kuću, konstantno im šalju mailove...

“Privatnost nemate baš nikakvu. Pogotovo ako fanovi saznaju, npr., gdje živite.”, kaže Gloria. 18-godišnja vlogerica dodaje da više nema vremena za druženje s prijateljima kao prije. Trenutno pohađa završni razred jedne zagrebačke srednje škole, priprema se za fakultet, a nakon intervjua s nama žurila je na vozački ispit.

Brandovi imaju tendenciju iskorištavati naivnost mladih vlogera, pa im umjesto standardne tarife za sponzorirani sadržaj nude goodie bagove. Strane vlogerske mreže poput Machinime i Maker Studiosa nisu ništa bolje. Vlogerima/icama nudili bi doživotne ugovore, uzimali suludu proviziju i/ili se služili drugim prljavim klauzulama da bi maksimalno vezali i profitirali od vlogera. S druge strane, ni vlogeri/ce nisu potpuno nevini. Još uvijek se sjećamo skupine YouTubera koja je “zaboravila” napomenuti da su za određene videe bili sponzorirani od strane Orea.

Suradnja s brendovima dozvoljena je tek ako je transparentno označite i objasnite gledateljima. Zanimljivo je kako je jedan od najpopularnijih žanrova na ovoj platformi “unboxing”, odnosno otpakiravanje nekog proizvoda. Bilo ono plaćeno ili ne, radi se o čistoj reklami proizvoda (brenda) kakvo se nikad ne bi moglo pojaviti na klasičnim medijima kao “originalni” sadržaj vrijedan prikazivanja.

YouTube je najavio kako će zaposliti 10 tisuća moderatora za pregledavanje sadržaja, što je itekako hvalevrijedan potez jer smatramo kako machine learning u sprezi sa zajednicom ne može objektivno procijeniti “podobnost” sadržaja. Primjerice, nedugo nakon uvođenja Restricted moda, koji je trebao filtrirati “odrasli sadržaj”, YT algoritam zapravo je diskriminirao vlogove LGBTQ zajednice. Općenito, YT je na zlu glasu što se tiče komentara zajednice, pa se nerijetko događa da vlogeri djelomično ili u potpunosti ukinu komentare na kanalu. O Twitchu da ne govorimo. S vremenom ćete morati steći otpornost na hejterske komentare.

U želji da udovolji oglašivačima, YT se u posljednje vrijeme ograđuje od slobodnog i necenzuriranog rječnika koji, ironično, i dan danas koriste pojedini vlogeri zaslužni za mainstream proboj YT-a. Prostačenje je, dakle, nepoželjno želite li na svakom videu prikazivati oglase. S druge strane, spomenuti PewDiePie nekoliko je puta ove godine prokazan na YT-u i Twitchu za emitiranje rasističkog sadržaja. U klasičnim medijima bi takvo ponašanje, uživo ili unaprijed snimljeno, povuklo ozbiljne posljedice. Da se ista stvar, recimo, dogodila na TV-u, voditelj/novinar ne samo da bi dobio otkaz, već bi ga druge medijske kuće izbjegavale do daljnjega. Međutim, ni YT ni Twitch, unatoč divno napisanim smjernicama zajednice i uvjetima korištenja, nisu ni pomislili da ga banaju sa svojih platformi.

Želite li postati vlogerska zvijezda

Sigurni smo da ste radi toga počeli čitati članak i nadamo se da smo vam kroz ovaj tekst odgovorili na sva pitanja koja ste imali. Vloganje nije zafrkancija na internetu, već pothvat koji zahtijeva puno vremena, truda i učenja. Ako vas zanima kakvu opremu za snimanje i editiranje videa trebate, posjetite ovu poveznicu na Vidilabu