Ljeto na sjevernom polu Marsa

Dok se na našem dijelu planeta Zemlje još uvijek kuhamo na ljetnim vrućinama, možda će nas rashladiti saznanja o ljetu na sjevernom polu Marsa, od kuda nam dolazi ova zanimljiva slika..

Ledeni pokrivač je tijekom zime i proljeća prekriven vodenim i ugljikodioksidnim ledom, a krajem proljeća čitav ugljikodioksidni led ispari i odlazi u atmosferu. Ostaje samo vodeni led kojeg na slici prepoznajemo kao svijetle, bijele dijelove. S tih velikih naslaga isparavaju se velike količine vode koje najčešće odlaze u atmosferu. Polarni led se prilagođava godišnjem dobu.

U zimi, dio atmosfere se nanovo kondenzira u mraz i led na sjevernom pokrovu. Te sezonske naslage mogu se protegnuti čak i do 45 stupnja južne geografske širine i biti metar debele.

Drugi fenomen pojavljuje se na zakrivljenim strminama sjevernog prekrivača kao što je, Rupes Teniusova nizbrdica (vidi se lijevo na slici). Tijekom proljeća, sezonski ugljikdioksidni led je prekriven vodenim mrazom. Povremeno se događa da vjetar uklanja taj tanki sloj mraza ostavljajući ugljikodioksidni led otkrivenim. Ovaj proces jasno svjedoči o dinamici cirkulacije vode na Marsu a možda i o naizmjeničnom nakupljanju leda na sjeveru. Druga vidljiva značajka sa slike uključuje kanjon Chasma Boreale, obojene naslage i dugi prostor pješčanog nanosa.

Mars Express će uskoro koristiti svoj radar za ispitivanje sjevernog polarnog pokrova u tri dimenzije. Otkako je radar postavljen sredinom 2005., čekaju se pravi uvjeti za nova promatranja.

Radar najbolje radi noću kada su električna međudjelovanja atmosfere na minimumu. Najbolja prilika za promatranje oblika, dubine i sastava pokrova bit će u kolovozu i rujnu 2011., dakle vrlo skoro se možemo nadati novim saznanjima o Crvenom planetu.

Izvor: Znano.st

MOŽDA NISTE ZNALI

MARS EXPRESS

Letjelica Mars Express lansirana je 2. lipnja 2003. uz pomoć rakete Sojuz-Fregat i pri lansiranju je imala masu od 1223 kg. Primarna misija završila je 30. studenog 2005. godine.
Na sebi nosi 7 znanstvenih instrumenata te sondu Beagle 2, koja je nestala na površini Marsa. Mars Express ima dimenzije od 1,5 x 1,8 x 1,4 metara, a solarne ploče zauzimaju 11,4 m².

Popis znanstvenih instrumenata
ASPERA (Energetic Neutral Atoms Analyzer) – analizira kako solarni vjetar utječe na Marsovu atmosferu.
The Beagle 2 Lander – konstruiran da prikuplja podatke o mogućem prošlom ili sadašnjem životu na Marsu
HRSC (High/Super Resolution Stereo Color Imager) – uzima detaljne slike Marsove površine
MaRS (Radio Science Experiment) – prikuplja podatke o tlu i atmosferi
MARSIS (Subsurface Sounding Radar/Altimeter) – traži vodu na Marsu
OMEGA (IR Mineralogical Mapping Spectrometer) – mape sastava tla
PFS (Planetary Fourier Spectrometer) – proučava sastav atmosfere
SPICAM (UV and IR Atmospheric Spectrometer) – ultraljubičasti i infracrveni atmosferski spektrometar