Khash Sajadi: Open Source pokreće tržište

Na splitskoj konferenciji Shift 2016, Khash Sajadi, suosnivač i CEO tvrtke Cloud 66 govorio je o problemima vezanim za komercijalizaciju softvera otvorenog koda.

Problemi koje je iznio tiču se uglavnom sposobnosti projekata otvorenog koda da funkcioniraju u kontekstu tržišta. Sajadi tvrdi da zbog nedostatka autoriteta na projektima dolazi do nejasnoća u procesu razvoja softvera, što otežava doprinose projektu, a konačno i komercijalnu distribuciju.

Sajadi tvrdi da su ovi problemi svojstveni samoj činjenici da ljudi pokušavaju zaraditi od otvorenog koda insistirajući na zadržavanju imidža da se sve radi za dobro zajednice, što stvara disonancu između ova dva suprotstavljena interesa. "Sasvim je u redu htjeti zaraditi na račun softvera otvorenog koda, ali u tom je slučaju potrebno to na taj način i predstaviti.", ističe Sajadi. Projekti kojima je to donekle uspjelo, kao što je Linux kernel, Red Hat ili Canonical, zapravo su hibridni polukomercijalni projekti koji ne funkcioniraju u potpunosti prema pravilima zajednice slobodnog softvera otvorenog koda. Kao takve, te kompanije prilagođavaju tržište otvorenom kodu, ali i otvoreni kod tržištu.

Imali smo zanimljivu konverzaciju s Khashom Sajadijem o njegovim stavovima o slobodnom softveru otvorenog koda.

Govorili ste o problemima otvorenog koda koji su svojstveni komercijalizaciji otvorenog koda kao takvoj, no ne smatrate li možda da bi slobodni softver otvorenog koda mogao biti svojevrsna poluga promjene u ekonomskim odnosima?

Smatram da je besplatna dostupnost otvorenog koda odlična stvar, jer smanjuje troškove pristupa tehnologiji i već samim time može biti važan izvor ne samo ekonomskih, nego čak i društvenih promjena. Ako npr. u zemljama u razvoju možete besplatno doći do najnovije tehnologije, eksperimentirati i nastaviti graditi na tome – to je velika stvar. I nijedan startup se ne bi razvio kad bi morao isplaćivati milijune Oracleu, umjesto da koristi GPL verziju MySQL-a. Međutim, ako od početka znamo da postoje te dvije opcije i ako uviđamo njihovu povezanost (Oracle je vlasnik MySQL-a i nudi vlasničku i slobodnu GPL verziju) i da stoga besplatno nije zaista besplatno, nego ipak postoji povezana cijena, koja će nas se kroz koju godinu sigurno ticati – tada ćemo donositi informiranije i pametnije odluke prema našim ciljevima.

Richard Stallman uvijek i insistira na činjenici da "free" ne znači besplatno, nego da se radi o slobodi. Vi ste na svoj način, doduše različiti od filozofije pokreta za slobodan softver, ipak istaknuli da se tu zaista ni ne radi o besplatnosti. Međutim, u vašem ste izlaganju kao jedan od problema naveli da zajednice oko softvera otvorenog koda često nisu slobodne zajednice.

Potpuno se slažem se vama. Od samih početaka pokreta za slobodan softver i onoga za otvoreni kod insistiralo se na činjenici da se tu ne radi nužno o besplatnosti, nego o slobodnom korištenju softvera, uspoređujući ga sa slobodom govora i slažem se s time. Ipak bih još jednom naglasio da su nam potrebna sredstva kojima bismo mogli procjenjivati i donositi informirane odluke također i po tom pitanju slobode. U usporedbi sa širim društvenim kontekstom, uspostavljena je sloboda govora i svatko može reći što hoće i to je sasvim u redu. Međutim, tu se ne pravi razlika između npr. žutog tiska i kvalitetnog, informativnog novinarstva, ali razlika postoji. Jedni i drugi mogu reći što hoće i svatko može birati što će čitati, ali naša bi odluka pritom morala biti informirana po pitanju žanra i kvalitete svake pojedine publikacije. Ili u slučaju predsjedničkih izbora u SAD-u, obje strane mogu reći što hoće pa to i čine, no jesu li zato obje u pravu? Nisu. Sloboda je u tome da možete procijeniti vrijednost toga što je rečeno ili propagirano, a za to treba biti informiran. Čini mi se da još uvijek nismo dovoljno dobro informirani.

Ne čini li vam se da četiri slobode koje iznosi Definicija slobodnog softvera – prema kojima korisnici imaju slobodu pokretati, kopirati, distribuirati, proučavati, mijenjati i poboljšavati programe – garantiraju mogućnost informiranja o softveru koji se bira?

Mislim da sloboda u smislu govorenja štogod se želi reći ili pisanja štogod se želi pisati ili korištenja štogod se želi koristiti nije cijela stvar. U političkim sustavima važna je veza između birača, kandidata i novinarstva. Tisak ima dužnost informirati o tome što se događa. U IT-u ja to vidim ovako: jedni su "izabranici", koje narod "bira" glasovanjem, lajkovima, zvjezdicama i sl. – to je izborni sustav koji imamo; korisnici i programeri su birači i svatko objavljuje što želi pod licencama koje želi i kao programer ja mogu birati što god ja želim – to je sve u redu. Ali ne vidim ništa drugo osim nekog komercijalnog tržišnog mehanizma prema kojem bi se odredio pobjednik. Nema tiska, nema preispitivanja, nema kritike... Nema nikoga tko bi priupitao zašto neka kompanija radi to što radi. To nije moj posao kao programera, ja nisam političar, politolog ni sociolog. Ja sam samo programer koji prepoznaje neku tehnologiju i primjenjuje je. Poanta je u ovome: mi programeri možemo donositi dobre odluke temeljene na tehnologiji, ali te odluke temeljene na tehnologiji imaju implikacije koje nadilaze naše vještine i naše mogućnosti.

Čini li vam se da se taj nesrazmjer događa zato što je razvoj tehnologije možda trenutno napredniji od ostatka ljudske kulture, zbog čega cjelina još uvijek nije integrirana?

Može biti. Može biti da trenutno pomičemo granice. Ali ovaj čas mi se čini da je problem što čitav demokratski pokret za otvoreni kod zapravo pokreće tržište. Sve se svodi na to tko je sposoban skupiti veći budžet da bi projekt išao dalje. Mnogo je toga temeljeno na tehnologiji, bez sumnje, mnogi su projekti otvorenog koda procvjetali na račun same tehnologije. Ipak, ne vidim da trenutno postoji išta drugo osim tržišnog pritiska što bi određivalo onu "pravu" tehnologiju. Ne vidim pravu debatu oko tehnologije koja bi propitivala ulaganja i postupke raznih kompanija, koja bi preispitivala koji su ciljevi tih ulaganja i postupaka, kamo nas oni vode. I to je ono što bih htio promijeniti.

Rekli ste u svome izlaganju da na projektima otvorenog koda nedostaje autoriteta, međutim stanje na terenu pokazuje da neki poznatiji projekti imaju možda i previše autoriteta i centralizacije. Razvoj Linux kernela je trenutno centraliziran oko Linusa Torvaldsa – jednoga od takozvanih "doživotnih benevolentnih diktatora". Sličnu pojavu vidimo i u Ubuntu, najpopularnijoj distribuciji GNU/Linuxa, gdje glavnu riječ vode Mark Shuttleworth i njegova kompanija Canonical. Primjeri su zapravo brojni: Perl, Python, WordPress, Drupal itd. 

Zanimljivo je što ste to istaknuli. Radi se o uspješnim proizvodima koji su u konačnici pripomogli svakome u uzdizanju čitave tehnološke scene. A u tim projektima zapravo postoji autoritet. Projekti otvorenog koda koji su imali najviše utjecaja su oni koji su imali jasnu viziju što žele postići. Linus Torvalds ima viziju smjera u kojem bi se Linux trebao kretati i on ga u tome smjeru gura. Nitko vas ne sprečava da koristite neki drugi slobodan uniksoidan sustav, možete koristiti npr. FreeBSD ako to želite. Ali, svi koristimo Linux, jer ima viziju, jer znamo kamo ide i otkud dolazi. Najuspješniji projekti otvorenog koda zapravo imaju autoritete.

Evolucijski gledano, jesu li ti uspješni projekti i njihovi organizacijski modeli nekakve hibridne formacije na pola puta do nečeg novog? Oni još uvijek ne ispunjavanju izvornu Stallmanovu viziju slobodnog softvera u slobodnom društvu, ali su ipak daleko bliže toj viziji nego što su stare kompanije kao Microsoft ili Apple. I zapravo, svojim djelovanjem doprinose čitavoj zajednici slobodnog softvera otvorenog koda uključujući njene radikalnije aktere, koji bi ubuduće mogli stvari pogurati još malo dalje.

Moglo bi biti da je tako. Jer u svakom slučaju, tehnološki napredak utječe na društvo u cjelini. Promatram utjecaj koji je Linux dosad ostvario na društvo, od Androida na dalje. Golem je i utjecaj Googlea. Čini mi se da je njihov utjecaj ostvaren upravo zahvaljujući autoritetu. Slažem se, međutim, da su zajednice nastale oko uspješnih projekata otvorenog koda ipak bitno slobodnije od onoga što se događa oko Windowsa ili Appleovih proizvoda i za očekivati je da će se taj napredak nastaviti.

Izvor: IT Biz Crunch