Otvoreni uređaji u Android okruženju

Kako pomiriti želje klijenta, dizajnera, developera i voditelja projekta? Igor Mirković si je dugo vremena postavljao to pitanje dok nije došao do modela koji omogućava da za brže vrijeme i manje novca podjednako usreći klijente, korisnike i svoj tim.

U njegovoj firmi (Sedam IT) 60% vremena otpada na razvoj i testiranje, a 40% vremena zaposlenici se zajedno s klijentima bave pričama korisnika, sketchingom i wireframingom te dizajnom i prototipiranjem.

Alati koje koriste u brzom prototipiranju aplikacije su Balsamiq Mockups (za crtanje), Sketch 3 (dizajn, prototipiranje), Marvel inVision (wireframing), Gliffy (mape) i Dropbox (dijeljenje sadržaja s klijentom).

U posljednje vrijeme svjedočimo trendu pridruživanja gigantskih IT firmi open source zajednicama i projektima pa nas na neki način i nije iznenadio govor Alina Jerpelea o otvorenom pristupu kod Sonyjevih mobitela.

S projektom otvorenih uređaja, Sonyjev cilj je napraviti inovativnu i razvojnu platformu, pobliže naučiti developere kako hardver funkcionira (sastavljanje vlastitog ROM-a), potaknuti pisanje čišćeg koda bez hackova i omogućiti developerima da hardver iz starog mobitela iskoriste za neku drugu svrhu ili IoT projekte. Nažalost, podržani su samo uređaji s Qualcommovim čipom, a rootanjem se automatski gubi garancija.

U svom govoru "Stop pushing users away" Marcos Placona govorio je o najboljim načinima za rješavanje problema korisnika. Generalne kontakt informacije su (mail adresa, telefon, web stranica), prema Placoni, generalno loše rješenje jer automatski guraju korisnika van aplikacije.

Zato preporuča pisanje koda za implementaciju poruka, poziva i video poziva koji bi se direktno prosljeđivali korisničkoj službi, zajedno s informacijama o korisniku (ime, zemlja, uređaj, log problema). Jedina mana ovog pristupa je to što bi korisnici mogli biti nepovjerljivi prema dopuštenjima koje aplikacija od njih traži (pristup telefonu i kameri).