Svjetski rekord u kvantnoj memoriji

Svima nam je već duže vremena poznato da su kvantna računala budućnost računalstva. Dok u konvencionalnim računalima memorija može biti pohranjena ili u jedinicama ili u nulama, "qubiti" ili kvantni bitovi se mogu staviti u takozvanu superpoziciju da u isto vrijeme budu i nula i jedinica, što omogućuje izvođenje višestrukih kalkulacija simulatano. Stoga su kvantna računala drastično brža od najjačih klasičnih superračunala, no postoji veliko ograničenje zbog kojeg im je širenje vrlo sporo.

Najveća poteškoća je u tome što su superpozicijska stanja vrlo delikatne strukture koje vrlo lako kolabiraju ukoliko nalete na čestice poput molekule zraka. Kako bi minimalizirali taj proces, znanstvenici obično hlade qubitne sustave gotovo do apsolutne nule (-273 C), te manipuliraju s njima u vakuumu, pa tako radi i najpoznatije kvantno računalo D Wave Two koje se nalazi u Quantum AI Labu Googlea i NASA-e. 

Takav sustav uvelike poskupljuje kvantana računala i zahtijeva puno problema u održavanju, pa mnogi znanstvenici širom svijeta rade na projektima kvantnih računala koja bi bila u stanju raditi na sobnim temperaturama.

Tim međunarodnih znanstvenika fizičara pod vodstvom profesora Mikea Thewalta s kanadskog Sveučilišta Simon Fraser (SFU), probio je veliku barijeru, proizvodnjom obogaćenog silicija uz čiju pomoć su postigli da osjetljiva kvantna stanja "prežive" u čvrstom materijalu 39 minuta na sobnoj temperaturi. Mada laicima ovo ne djeluje kao neka velika stvar, kvantnim fizičarima predstavlja ogromno otkriće koje predstavlja veliki korak ka razvoju kvantnih računala koja ćemo si jednog dana svi moći priuštiti u svojim domovima.

"Ovo otvara mogućnost pohrane dugotrajne koherentne informacije na sobnoj temperaturi", kaže Thewalt. "Snažno univerzalno kvantno računalo će promijeniti razumijevanje tehnologije kakvu danas poznajemo. Ono će biti u mogućnosti rješavanja problema koji su nemogući za riješiti konvencionalnim računalima. Ono će moći modelirati ponašanje kvantnih sustava, što je zadaća izvan dosega normalnih računala, pa će na primjer dovesti do razvoja novih lijekova dubljim razumijevanjem molekularnih interakcija".

Izvor: Simon Fraser University