Treba li pružiti novu priliku nuklearnoj energiji

Posljednji izvještaji organizacija koje se bave utjecajem energetike na zagađenja, ukazuju da se usprkos povećanju udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne struje, zagađenja i dalje povećavaju, zbog sve veće potrebe za energijom. To je ukazala i studija međunarodne agencije za obnovljivu energiju IRENA o kojoj smo nedavno pisali. Još više dramatično zvuči izvještaj Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere SAD-a NOAA, u kojem se navodi da su razine molekula ugljičnog dioksida na svaki milijun molekula zraka dosegle odnos 409,9 dijelova na milijun. Prema mišljenju mnogih znanstvenika "sigurna" granica zasićenja zraka ugljičnim dioksidom iznosi 350 dijelova na milijun, a sve preko toga vodi ka nepovratnom scenariju katastrofe, po kojem će naš planet ubrzo postati nenastanjiv za ljude, jer će usjevi propadati, razina mora rasti, a milijuni, ako ne i milijarde ljudi stradati od posljedica katastrofalnih vremenskih poremećaja.     

Jedina nada za naš planet je u tome da globalna ekonomija čim prije načini tranziciju na zdrave izvore energije koji ne stvaraju ugljični otisak, no kao što je ukazao izvještaj IRENA-e to je jako teško postići, jer potrošnja fosilnih goriva i dalje sve više raste zbog povećane potrošnje energije, a to nisu u stanju nadoknaditi alternativni izvori poput sunčevih elektrana i vjetroelektrana, bez obzira na to što ih je sve više.

Iz tog razloga osnivač Microsofta Bill Gates zatražio je prije nekoliko godina od članova američkog kongresa da preispitaju povratak korištenju nuklearne energije koja ne stvara ugljični otisak, bez obzira na sve rizike koje donosi ako nešto pođe po zlu kao u slučajevima s Černobilom i Fukushimom.

Ovih dana troje američkih akademika, Joshua S. Goldstein, Staffan A. Qvist i Steven Pinke, u New York Timesu su objavili članak u kojem također pozivaju na povratak nuklearnoj energiji, jer je to danas jedini način da se dovoljno brzo dođe do smanjivanja ugljičnog otiska. Nuklearna energija danas čini oko 11 posto svjetske energije i klasificirana je kao "niskougljična energija", a znanstvenici smatraju da je u svijetu dostupno dovoljno uranija da zadovoljava sve energetske potrebe čovječanstva više stoljeća. Pored toga smatraju da su znanost, tehnologija i graditeljstvo danas dovoljno sposobni graditi izuzetno sigurne reaktore i nuklearne centrale, pa misle da je svijet prerano odustao od njih, što je također jedan od najvećih razloga zbog čega se ugljični otisak i dalje povećava.

Znanstvenici stoga smatraju da je nuklearna energija dobivena fisijom jedina nada za spas planeta u tranziciji na neke druge alternativne izvore energije i fuzijske elektrane, koje još dugo neće biti u stanju zadovoljiti našu sve veću energetsku glad.