VIDEO: Hrvatski dronovi paraju nebo i konferencije

U organizaciji poznate hrvatske tvrtke IN2, danas se u UB385 inkubatoru na zagrebačkoj Trešnjevci, održao DRONEfest, prva poslovna konferencija o bespilotnim letjelicama u Hrvatskoj.

Konferencija je najvećim dijelom uključivala zanimljiva predavanja i radionice, te izložbeni prostor i FLY zonu, gde ste mogli vidjeti obilje konkretnih projekata vezanih uz bespilotne letjelice, te naravno same dronove u akciji (letu), među kojima su nam dakako bili najzanimljiviji oni u proizvodnji hrvatskih inovatora, poput Plurato Skycam oktokoptera na žicu, koji omogućuje neprekidno napajanje i snimanje, odnosno može teoretski ostati u zraku vječno, a možete ga vidjeti u ovom videu. 

Zanimljivo je da je Dronefest konferencija otvorena raspravom o zakonskoj regulativi upravljanja dronovima, pa smo tako saznali jednu zanimljivost koje do sada nismo bili svjesni.

Ako ste za Uskrs dobili drona i mislili ga provozati idući sunčani vikend, mogli biste se neugodno iznenaditi kad saznate što vam sve od papira treba za "službeno dozvoljeno" letenje i snimanje prostora s dronom.

Naime, da biste bili zakonski pokriveni, potrebne su vam razne dozvole, rješenja i odobrenja koja trebate ishoditi za hobističku ili poslovnu uporabu dronova.

O regulativama koje uređuju to područje, obvezama operatera (upravljača drona) za svaku pojedinu kategoriju rizika (ima ih 4), te o potrebnoj dokumentaciji opširno je govorila Marina Fekonja Dragan iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, napomenuvši da je let noću još uvijek zabranjen, da morate uplatiti policu osiguranja prije leta, te cijelo vrijeme uza sebe morate imati korisnički priručnik.

Marinko Keser iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe istaknuo je kako je kod nas, srećom, bilo vrlo malo slučajeva kršenja zakona, no nekako imamo osjećaj da je to iz jednostavnog razloga što dronovi kod nas još nisu masovna pojava na nebu, pa je stoga vjerojatno i jako mali broj prekršajnih prijava u vezi njihovih aktivnosti.  

Osim dozvole za upravljanje dronom, trebate ishoditi i odobrenje za snimanje i objavljivanje snimki iz zraka. "Za to odobrenje trebate se javiti Državnoj geodetskoj upravi", objasnio je Ivan Landeka koji kaže da to vrijedi čak i makar se radilo o snimci vjenčanja.

Upravo je ta odredba bila na tapeti mnogih sudionika na panelu, na kojem su sudjelovali isti predavači. Ivan Landeka je ustvrdio da je najbolje rješenje za izmjenu zakona i ukidanje ograničenja, lobiranje građanskih udruga.

U drugoj tematskoj cjelini DRONEfesta pod nazivom "Studije slučaja",Sorin Dumitru iz tvrtke Teamnet govorio je o modernim UAV sustavima za visoke poslovne namjene, njegov kolega Florin Iosub o analitici podataka prikupljenih bespilotnim letjelicama.

Robert Repinac i Mario Teskera iz Žita, govorili su u ulozi tehnologije dronova u preciznoj poljoprivredi, dok je Haris Balta (Royal Military Academy) govorio o ulozi bespilotnih letjelica u operacijama kriznog menadžmenta.

Ništa manje zanimljivo nije bilo čuti Tihomira Šašića i Marka Turkovića iz tvrtke organizatora konferencije IN2, koji su govorili o prikupljanju, obradi i analizi podataka s bespilotne letjelice, a cjelinu je zaključio Tomislav Soldo iz tvrtke INSIG2, koji je govorio o primjeni dronova u sigurnosnim namjenama.

Poseban dio DRONEfesta su predstavljale radionice, pa smo i mi posjetili jednu koja nam je djelovala posebno zanimljivo, o "uradi-sam" izradi drona, koju je vodio Joško Marić. 

Na radionici se pričalo o tehničkim stvarima, poput prednosti i mana različitih elektroničkih komponenti, te brzinama prijenosa podataka, tj. njihovim ograničenjima, što je bitno za postizanje manje latencije na kamerama koje želite koristiti za VR upravljanje droneom (poput onih koje se koriste na trkaćim droneovima na World Drone Prixu u Dubaiju.

Pored toga, saznali smo da je Taranisov univerzalni daljinski upravljač za upravljanje dronom dosta modularan, te nema fiksno vezan kanal za hardver nego svaki kanal možete posebno konfigurirati. Kanale možete i miksati te ih tako izmiksane slati droneu.

Slične stvari mogu i neki drugi daljinski upravljači (poput TURNIGY-ovih), koji uključuju podešavanje osjetljivosti kontrole palice. Tako da npr. Throttle (gas) možete podesiti da je od 40% do 60%, zapravo 50% gasa koji vam treba za lebdenje dronea (hovering), a na 100% može biti 120% gasa što bi omogućilo brže letenje.

Time zapravo podešavate osjetljivost palice jer su inače dosta osjetljive, pa treba vježbati upravljanje droneom.

Naravno, flight kontroler je tu također bitan, jer on signal s te jedne throttle kontrole (palice) raspoređuje na 4 ili 8 motora drona kako bi postigli pravilno kretanje.  

Želite li sami krenuti u avanturu izrade vlastitog dronea poslužit će vam web stranica RC Calculator, uz čiju pomoć možete izračunati karakteristike motora kod punog gasa i slično.

Partneri konferencije su tvrtke Aviteh i Teamnet, a medijski pokrovitelji VIDI,  Aerosvijet, CroPC.net, ICTbusiness.info, Infotrend, ICTbizcrunch.com, Netokracija, Poslovni puls, Preporucamo.com, Racunalo.com i Tangosix.rs.