U ljudskom krvotoku otkrivene čestice plastike

Znanstvenici nastavljaju otkrivati ​​pravi opseg svjetskog problema zagađenja plastikom, a sve više vidimo da se naglasak stavlja na njegove potencijalne učinke na ljudsko tijelo. Najnoviji razvoj u ovom području dolazi od znanstvenika sveučilišta Vrije Universiteit Amsterdam iz Nizozemske koji su koristili nove analitičke alate kako bi proizveli prve dokaze da se plastične čestice apsorbiraju u krvotok.

Kada plastični otpad poput vrećica i boca uđe u okoliš, prirodne sile poput oceanskih struja, vjetra i UV svjetlosti uzrokuju da se razbiju na manje fragmente zvane mikroplastika. A oni su nevjerojatno problematični, jer ih mogu preuzeti živi organizmi.

Vidjeli smo štetne utjecaje na morska stvorenja, pri čemu je utvrđeno da mikroplastika uzrokuje aneurizme u ribama i kognitivna oštećenja kod rakova pustinjaka. Također sada znamo da se probijaju u ljudsko tijelo, jer su ih studije otkrivale u ljudskom tkivu i stolici pronalazeći plastične čestice u svakom uzorku.

Istraživački tim koji stoji iza ove nove studije nastojao je potražiti prisutnost plastike u ljudskoj krvi. Kako bi to učinili, znanstvenici su osmislili novu metodu koja uključuje korištenje masene spektrometrije za pregled ljudske krvi na sitne plastične čestice.

Ova tehnika primijenjena je na uzorke od 22 zdrava darivatelja, a znanstvenici su se koncentrirali na potragu za pet različitih polimera koji se smatraju građevnim blokovima plastike. Utvrđeno je da tri četvrtine ispitanika ima plastične čestice u krvi, što je služilo kao prvi dokaz da materijal može završiti u ljudskom krvotoku. Prosječna koncentracija bila je 1,6 mikrograma po mililitru, što bi bilo oko jedne čajne žličice plastike na svakih 1.000 litara vode.

Polietilen tereftalat (PET), polietilen i polimeri stirena bili su najčešći oblici plastike koji su se pojavili u uzorcima. "Put ulaska plastike u krvotok vjerojatno dolazi kroz kontakt sa sluznicom (bilo gutanjem ili udisanjem)", pišu istraživači u svom radu, napominjući da se čestice u zraku veličine između 1 nanometra i 20 mikrometara smatraju respirativnim.

Pa kako to utječe na ljudsko zdravlje? Studije su pokazale da plastične čestice mogu imati toksične učinke na stanice i promijeniti njihov oblik. Studije na miševima također sugeriraju da bi se mogli infiltrirati u krvno-moždanu barijeru i doprinijeti visokomkolesterolu i srčanim bolestima.

"Ovaj skup podataka je prvi takve vrste i mora se proširiti kako bi se stekao uvid u to koliko je zagađenje plastikom rašireno u ljudskim tijelima i koliko to može biti štetno", rekla je autorica studije Marja Lamoree. "Ovim uvidom možemo utvrditi predstavlja li  izloženost plastičnim česticama prijetnju javnom zdravlju.”

Istraživanje objavljeno u časopisu Environment International možete pronaći u na ovoj poveznici.