HAKOM objavio koji je operater najkvalitetniji

U sklopu konferencije Dan novih tehnologija, HAKOM kao hrvatski regulator za mrežne djelatnosti objavio je rezultate mjerenja kvalitete usluge koju pružaju operateri u Republici Hrvatskoj. 

Prije svega, naglasili su da su sva tri operatera - A1, Hrvatski telekom i Telemach - postigli jako dobre rezultate i da je u većini slučajeva razlika između operatera zanemariva. 

Rezultate je predstavio Igor Bedeković, inženjer HAKOM-a, s kojim smo popričali na konferenciji. 

Bedeković nam je objasnio da je ovo mjerenje drugačije od onih koja inače provode operateri jer nije naručeno od strane samih operatera i da nije prilagođeno parametrima koji bi odgovarali njihovoj mreži, nego je univerzalno za sva tri. 

Test je funkcionirao na sljedeći način: mobitel su montirali u automobil na dvije različite visine - jedna u visini gdje bi ga korisnik držao dok obavlja poziv, a druga u visini gdje bi ga držao dok surfa internetom.

Cijelo vrijeme su se na mobitelima vrtjeli razni testovi koji su simulirali upotrebu korisnika - od klasičnih i WhatsApp poziva do podatkovnih sesija kao što su browsanje, slanje i preuzimanje datoteka, gledanje YouTubea i slično. 

Ovo je drugi put da provode ovakvo istraživanje, a jedan od noviteta na testu je i mobilni gaming, za što Bedeković kaže da se može primijetiti da gaming nije na razini ostalih usluga, što se tiče podatkovnih prijenosa.

Dakle, operateri tu imaju određeni prostor za poboljšanje. 

HAKOM je cijelu metodologiju, provođenje i rezultate istraživanja objavio na svojim stranicama, a možete ih pronaći na sljedećoj poveznici.¸

Mi smo u našem razgovoru zamolili Igora Bedekovića da nam kontekstualizira te rezultate, pa vam naš razgovor s njim donosimo u nastavku ovog teksta. 

Igor Bedeković: „Mi redovito svake godine provodimo mjerenja. Ovo je drugi put da smo napravili neovisno mjerenje kvalitete mreža pokretnih komunikacija u Hrvatskoj, gdje smo odabrali jedinstvenu metodu ocjenjivanja, odnosno bodovanja, sva tri operatora.

Zašto je to drugačije od mjerenja koje inače provode operateri? Zato što nije naručeno od samog operatera, i možda nije prilagođeno određenim parametrima koji više odgovaraju njihovoj mreži, nego univerzalno za sva tri. Maksimalno je fer, maksimalno je jednako.

Testovi su se radili za najgori mogući slučaj da se pokrije što veći broj populacije u Hrvatskoj, na način da su se mobiteli montirali u auto na visinu gdje ga otprilike korisnik drži dok obavlja poziv, ili dok surfa internetom.

Na mobitelima su se vrtjeli razni testovi koji simuliraju korisnika. Od klasičnih poziva, WhatsApp poziva do podatkovnih sesija (browsanje web stranica – osam najpopularnijih u Hrvatskoj, uploada i downloada datoteke, te simuliranja SpeedTesta). Uz to smo radili još neke dodatne testove poput YouTubea – učitavanje videa na zahtjev u FullHD i 4K rezoluciji, te videa uživo u FullHD rezoluciji.

Zadnji test koji smo odlučili dodati ove godine je zapravo gaming, koji je zanimljiv pogotovo mlađoj populaciji. Vidimo da tu korisnici traže nešto više po pitanju kapaciteta. Gaming je pokazao da nije na razini ostalim uslugama, što se tiče podatkovnih prijenosa, pa tu operateri imaju određeni prostor za poboljšanje, ali je svakako bilo zanimljivo vidjeti [te rezultate].

Taj test za gaming mogu malo pojasniti. Napravljen je nekakav uzorak, odnosno pattern, prema određenom tehničkom izvješću Europskog instituta. On traje deset sekundi i svaku sekundu simulira kao da vi igrate igru. Svaku sekundu je nekakav drugačiji zahtjev na latenciju, jitter, propusnost, ping. Ti parametri se mijenjaju u realnom vremenu.

Postoji uvriježeno standardizirano ocjenjivanje tih uzoraka, za što se daje ocjena za svaki uzorak od 1 do 100 za svaki test. Sve veće od 25, možemo reći 25 posto tog testa da je uspješno, možemo smatrati zadovoljavajućim za nekakav gaming. Naravno, približiti se 100 posto bio bi idealan slučaj, što je u drive testu realno nemoguće jer ste vi u automobilu, u zatvorenoj limenoj kutiji koja se vozi. To je najgori mogući slučaj za propagaciju elektromagnetskih valova, odnosno za RF komunikaciju.

Što se tiče svih ostalih podatkovnih sesija, svi operateri su zapravo zabilježili iznimno dobre rezultate. Istaknuo bih YouTube, gdje su sva tri operatera fantastično dobri. Što se tiče uploada i downloada manjih datoteka od 5 do 10 MB, tu su isto pokazali izvrsne rezultate.

Komentirao bih samo da HT možda i dalje pokazuje najbolje rezultate upravo zato što i dalje ima najveći broj baznih stanica i najbolju pokrivenost u Republici Hrvatskoj.

Testirali smo i kvalitetu WhatsApp poziva, koji su za sva tri operatera bili iznimno dobri. Čak smo i mi ostali iznenađeni, jer zapravo vrijeme uspostave poziva za WhatsApp poziv u odnosu na klasične govorne pozive bilo je 1,3 sekunde za WhatsApp, dok je za klasične bilo od tri do pet sekundi, ovisno o operateru.

Znači primijetili smo trend da operateri zapravo optimiziraju usluge za korisnike prema tipu usluga koje korisnici koriste.

Bodovanje je bilo organizirano na način da smo dodjeljivali 1.000 bodova ukupno, od toga je ukupno 600 bilo za podatke, a 400 za govorne usluge. Zadovoljni smo što su operateri pokazali, jedino što bih volio napomenuti je da se ovogodišnji broj bodova ne može usporediti s prošlogodišnjim. Kako mreže evoluiraju i kako se sve više usluga omogućuje krajnjim korisnicima – razni OTP, streaming platforme, video, audio servisi, TikTok, Instagram itd. – svaki od operatera polako optimizira mreže za takav tip podataka i prijenosa, pa smo mi zapravo vidjeli iz tih rezultata da operateri jesu podigli kvalitetu svojih usluga, iako se to možda vizualno na prezentaciji u našem izvješću neće vidjeti. Odnosno, vjerojatno to nećete moći direktno iščitati iz bodova.

Ove godine su i neki testovi drugačije bodovani, za razliku od prošle godine. Recimo prošle godine uopće nije bilo WhatsApp poziva. Mi smo neke bodove morali dodijeliti za WhatsApp pozive, zbog čega oni opet drugačije utječu na ukupan broj“.

VIDI: Jeste li mjerili nekakve razlike u pokrivenosti i kvaliteti usluge od regije do regije u Hrvatskoj?

Igor Bedeković: „S obzirom da smo imali dosta ograničeni budžet i vrijeme, mi smo s operaterima usuglasili neko grubo geografsko područje koje će se mjeriti. Mi smo pokrili ugrubo nešto malo preko 5.000 cesta i autocesta i u tome smo prošli 31 grad u Hrvatskoj. Nismo mogli sve, obzirom na budžet i vrijeme.

Ta naša mjerenja su pokrila otprilike nešto više od pola populacije Republike Hrvatske, dakle oko dva milijuna stanovnika.

Što se tiče pokrivenosti, mi kao regulator to inače radimo. Svake godine zapravo neovisno o ovom mjerenju radimo mjerenja pokrivanja gdje uspoređujemo ono što nam operatori dostave – oni imaju neke svoje predikcije i matematičke izračune – i mi onda zapravo na terenu provodimo mjerenja da verificiramo odgovara li dostavljeno stvarnom stanju.

U planu da je to i javno objavimo, ali trenutno smo u izradi novog portala, zbog čega nismo stigli objaviti. Ovo mjerenje je stoga više orijentirano na kvalitetu usluga, a ne na pokrivanje jer u principu pokrivanje je dosta dobro na razini cijele Hrvatske. Zato se sad malo više fokusiramo na kvalitetu usluga“.