Slike James Webba se pohranjuju na SSD od 68 GB

Nakon što su Biden i NASA objavili prve spektakularne slike svemira koje je snimio svemirski teleskop James Webb, najskuplji i najsofisticiraniji optički instrument u svemiru je uspješno započeo s radom.

U iščekivanju novih prekrasnih slika svemira iz davne prošlosti kakve nismo nikada vidjeli i možda nekih senzacionalnih otkrića, dolazi nam informacija koja će nasmijati mnoge PC stručnjake.

Ovaj fantastični teleskop koji je smješten u L2 točku u svemiru i udaljeniji je 3 puta dalje od Mjeseca, na sebi ima SSD disk za pohranu fotografija od samo 68 GB, što je znatno manje od SSD-ova koje imamo na našim laptopima.

No valja naglasiti da ovo zapravo i nije klasični SSD, već uređaj koji nazivaju Solid State Recorder. Nadalje, svi elektronski dijelovi svemirskog opservatorija, pa tako i sustava za pohranu, prošli su kroz brutalni proces certifikacije. Postoje standardi pouzdanosti, brzine, redundantnosti i otpornosti na na svemirsko zračenje, ekstremne temperature i druge uvjete koji vladaju u dubokom svemiru. Najbolji SSD-ovi na svijetu mogu držati mnogo puta više podataka i raditi tisuće puta brže, ali svi bi zakazali kada bi se našli tamo gdje se nalazi JWST.

Glavna optika JWST-a od 25 kvadratnih metara projektirana je za hvatanje infracrvenog svjetla koje se proteže do 28 μm u valnoj duljini. Što su veće valne duljine koje senzor može uhvatiti, to će proizvesti više podataka za svaku sliku. Ovo jednako vrijedi za sliku snimljenu mobitelom kao i za JWST. Sve, uključujući boju su podaci. Zbog toga koliko je JWST osjetljiv, može proizvesti do 58,8 GB slikovnih podataka svaki dan, ostavljajući daleko iza sebe Hubble i njegovih maksimalnih 2 GB podataka po danu.

Samim pisanjem podataka upravlja JWST-ov ISIM podsustav za upravljanje i upravljanje podacima (ICDH), koji može održati maksimalnu brzinu prijenosa podataka od oko 48 Mbps. Ovo je dovoljno da JWST spremi oko šest slikovnih datoteka veličine 2048 x 2048 svakih 10,7 sekundi.

To može biti problem jer se JWST-ova pohrana od 68 GB može u potpunosti napuniti u jednom danu. Zapravo, kažu da se JWST-ov SSD može napuniti za samo 120 minuta. To znači da se podaci moraju kontinuirano prazniti iz SSD-ovih banaka, prelazeći 1,5 milijuna kilometara svemira koji dijeli JWST od Zemlje, gdje se mogu sigurno pohraniti na NASA-inim poslužiteljima.

Glavni komunikacijski sustav JWST-a, temeljen na frekvencijama Ka-pojasa, prenosi podatke natrag na Zemlju na kanalu od 25,9 GHz do 28 Mbps. Kako bi ispraznio svoje baze podataka, JWST prenosi znanstvene podatke u dva 4-satna razdoblja dnevno, pri čemu svaki kontakt omogućuje prijenos najmanje 28,6 GB snimljenih znanstvenih podataka na Zemlju.

Par sporijih radijskih kanala u S-pojasu brine se za ostale stvari. Uzlazna veza od 2,09 GHz teleskopu dostavlja buduće rasporede prijenosa i znanstvenog promatranja pri 16 kbps, koji su zakazani 12 do 20 tjedana unaprijed. Drugi, 2,27-GHz, 40 kbps downlink prenosi inženjerske i telemetrijske podatke teleskopa, uključujući radni status i stanje sustava.

Inženjeri procjenjuju da će do kraja procijenjenog 10-godišnjeg životnog vijeka JWST-a biti dostupno 60 GB prostora za pohranu, zbog oštećenja ćelija iz raznih razloga i „svemirskih uvjeta“ uključujući zračenje.

No zahvaljujući kompletnom sustavu slanja podataka na Zemlju, JWST-u će ta smiješna količina pohrane od 68 GB biti dovoljna za rad. Bez obzira na to postavlja se pitanje zbog čega nisu postavili veću internu pohranu na teleskop, no odgovor na to pitanje zna samo NASA.

Spektakularne slike koje je do sada snimio JWST možete pogledati na ovoj poveznici.