Curiosity detektirao visoke razine ugljika na Marsu

NASA-in Curiosity rover je na Marsu otkrio neočekivano visoke razine ugljika što vam možda ne djeluje previše uzbudljivo, ali glavna stvar je u tome što je takav "kemijski potpis" na Zemlji obično povezan sa životom.

Prije nego što počnete skakati u zrak od sreće što smo napokon u svemiru pronašli život izvan našeg planeta, NASA nam malo stišava uzbuđenje jer kaže da to najvjerojatnije nisu alieni, jer postoje drugi načini pojave ugljika koji ne moraju biti biološkog podrijetla.

S druge strane, NASA kaže da ne može biti sigurna ni da nisu alieni, što znači da su potrebna nova istraživanja i testiranja uzoraka koji se prikupljaju na Marsu.

Rover Curiosity godinama je bušio uzorke stijene, a potom analizirao kemijski sastav dobivenog praha. Jedna od stvari koje može otkriti je omjer različitih izotopa - atoma istog elementa s različitim brojem neutrona u svojim jezgrama. Očekivalo se da će izotop ugljika-13 biti najčešći, ali oko polovice uzoraka uzetih tijekom nedavne ekspedicije bušenja pokazalo je iznenađujuće velike količine ugljika-12.

Ono što je najvažnije, ugljik-12 se obično smatra potpisom biološke kemije. Zemaljski organizmi koriste ugljik-12 za probavljanje hrane, dok ga biljke koriste za fotosintezu. Čini se da to sugerira da je rover otkrio dokaze drevnog života na Marsu, međutim, tim kaže da jednostavno ne znamo dovoljno o ciklusu ugljika crvenog planeta da bismo u to bili sigurni.

Što se tiče ostalih objašnjenja, tim daje dvije nebiološke hipoteze o izvoru ovog ugljika-12. Prva kaže da je ultraljubičasto svjetlo sa Sunca moglo stupiti u interakciju s ugljičnim dioksidom u Marsovoj atmosferi, što bi proizvelo molekule bogate ugljikom koje se potom talože na površini.

Druga hipoteza sugerira da je Sunčev sustav možda prošao kroz ogroman molekularni oblak prije stotina milijuna godina, što je moglo uzrokovati da više ugljika-12 pada na površinu.

A tu je i treća hipoteza da su drevne bakterije koje su živjele na površini Marsa i neposredno ispod nje ispustile metan u atmosferu. To bi tada stupilo u interakciju s UV svjetlom i pretvorilo se u složenije molekule, stvarajući ugljični potpis koji je Curiosity otkrio milijardama godina kasnije.

Koliko god bilo primamljivo vjerovati trećoj hipotezi, tim upozorava da je nebiološko podrijetlo zasad ipak vjerojatnije objašnjenje jer se ono što funkcionira na Zemlji ne odnosi nužno i na Mars.

Buduća istraživanja, uključujući ona koja obavlja rover Perseverance, mogla bi nam pomoći u otkrivanju više informacija o ciklusu ugljika na Marsu kako bismo saznali je li ovaj intrigantni kemijski potpis zapravo dokaz života.

Mnogi znanstvenici smatraju da ćemo biti sigurni u to ima li na Marsu života ili ga je ikada bilo tek kada na njega kroči ljudska noga. Jedan je NASA-in biolog rekao da bi nam nakon 5 minuta provedenih na Marsovoj površini mogao reći je li na Crvenom planetu ikada bilo života.