Online gledanje umjetnosti za bolje mentalno zdravlje

Poznato je da umjetnost dobro utječe na raspoloženje ljudi, pa se u brojnim istraživanjima pokazalo da je boravak u umjetničkim galerijama ljudima pomogao u otklanjanju depresije i omogućio im da se općenito osjećaju bolje i raspoloženije.

Znanstvenici Instituta Max Planck za psiholingvistiku u Nijmegenu i Instituta Max Planck za empirijsku estetiku (MPIEA) u Frankfurtu na Majni, odlučili su istražiti je li ista stvar kod gledanja umjetničkih djela online odnosno na zaslonima računala. 

Kako bi to istražili, znanstvenici su u studiju uključili 240 sudionika koji su gledali interaktivnu umjetničku izložbu Monet Water Lily putem Google Arts & Culture internetske platforme slika i videozapisa visoke rezolucije umjetničkih djela i kulturnih artefakata. Google Arts and Culture sadrži više od 3000 zbirki iz galerija diljem svijeta, uključujući Muzej moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, pariški Musée d'Orsay, Nacionalnu galeriju u Londonu i Rijksmuseum u Amsterdamu.

Prosječno vrijeme gledanja sudionika bilo je nešto više od dvije minute, u rasponu od 10 sekundi do gotovo devet minuta. Nakon što su pogledali umjetničko djelo, sudionici su ispunili upitnik o svom stanju uma, kakvo su zadovoljstvo imali gledajući sliku i koliko su to iskustvo smatrali značajnim.

Istraživači su otkrili da gledanje jednog umjetničkog djela na pametnom uređaju, čak i na kratko vrijeme – jednu do dvije minute – ima vidljiv pozitivan učinak na raspoloženje i razine anksioznosti.

Studija je također otkrila da su neki sudionici bolje prihvaćali umjetnost od drugih i da su od nje imalo više koristi za svoje mentalno stanje.

To se može predvidjeti korištenjem metrike koja se zove "estetska osjetljivost", koja opisuje kako ljudi reagiraju na različite estetske podražaje, poput umjetnosti i prirode.

"Rezultati su pokazali da pojedinci s visokom razinom osjetljivosti na umjetnost i estetiku imaju više koristi od online gledanja umjetnosti jer imaju ugodnija i smislenija umjetnička iskustva," objašnjava Edward A. Vessel iz Instituta Max Planck za empirijsku estetiku.

Nalazi ove studije posebno su zanimljivi osobama koje ne mogu osobno posjećivati galerije i muzeje, poput onih sa zdravstvenim problemima. Nadalje, rezultati sugeriraju da bi interaktivne umjetničke izložbe i slična online iskustva trebala biti osmišljena sa sviješću o individualnim razlikama u estetskoj osjetljivosti. Studija tako proširuje uvid u dobrobiti i ograničenja umjetnosti u digitalnim medijima i ukazuje na put za povećanje "wellness potencijala" online umjetnosti.

Studiju objavljena u časopisu Computers in Human Behavior možete pronaći na ovoj poveznici.