Otkriveno novo osjetilo dupina koji žive u Jadranu

Njemački znanstvenici Tim Hüttner i Guido Dehnhardt sa Sveučilišta u Rostocku, proučavali dobre dupine (Tursiops truncatus), vrstu koja živi i u Jadranu. Pažljivo su gledali njihove njuškice s rupicama na kojima se kod mladunčadi nalaze brkovi koji kasnije otpadnu, jer su pomislili da te strukture imaju neku veću namjenu pored držanja brkova u mladosti.

Te rupice su ih jako podsjećale na strukture koje morskim psima omogućuju otkrivanje električnih polja, a kada su provjerili imaju li tu sposobnost i dobri dupini, otkrili su da svi dupini koje su testirali u zatočeništvu imaju sposobnost osjetiti električno polje.

Dehnhardt i Hüttner udružili su se s Lorenzom von Fersenom iz zoološkog vrta u Nürnbergu i Larsom Mierschom sa Sveučilišta u Rostocku. Prvo su testirali osjetljivost dvaju dobrih dupina, Donne i Dolly, na različita električna polja kako bi otkrili mogu li dupini otkriti ribu zakopanu u pješčanom morskom dnu.

Nakon što su svaku životinju naučili da svoju čeljust nasloni na potopljenu metalnu šipku, Hüttner, Armin Fritz (Nürnberški zoološki vrt) i njihovi kolege naučili su dupine da otplivaju u roku od 5 sekundi nakon što osjete električno polje koje proizvode elektrode neposredno iznad dupinove njuške.

Postupno smanjujući električno polje s 500 na 2 μV/cm, tim je pratio koliko često dupini odlaze na znak i bili su impresionirani. Donna i Dolly bile su podjednako osjetljive na najjača polja, gotovo svaki put ispravno izlazeći. Tek kada su električna polja oslabila, postalo je vidljivo da je Donna malo osjetljivija, osjetivši polja od 2,4 μV/cm, dok je Dolly postala svjesna polja od 5,5 μV/cm.

Međutim, električna polja koja proizvode žive životinje nisu samo statična. Pulsirajući pokreti ribljih škrga uzrokuju fluktuacije njihovih električnih polja, pa su se istraživači pitali mogu li Donna i Dolly također osjetiti pulsirajuća polja? Ovaj put, tim je pulsirao električnim poljima 1, 5 i 25 puta u sekundi dok je smanjivao jačinu polja i pokazalo se da su dupini mogli osjetiti i ta polja.

Osjetljivost na slaba električna polja pomaže dupinu u potrazi za ribom skrivenom u sedimentu u posljednjih nekoliko centimetara prije nego što je uhvati", navodi Dehnhardt.

"Ova senzorna sposobnost također se može koristiti za objašnjenje orijentacije zubatih kitova prema zemljinom magnetskom polju", kaže Dehnhardt, objašnjavajući da dupini koji plivaju kroz slaba područja zemljinog magnetskog polja normalnom brzinom od 10 m/s mogu generirati detektabilno električno polje od 2,5 μV/cm. A ako životinje plivaju brže, još je vjerojatnije da će osjetiti magnetsko polje našeg planeta, što im omogućuje da koriste svoja električna osjetila za navigaciju globusom pomoću magnetske karte.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Experimental Biology možete pronaći na ovoj poveznici.