Chatbotovi sve više zamjenjuju psihoterapeute

Neposrednost AI chatbotova čini ih privlačnom alternativom klasičnoj psihoterapiji koja se ponekad može dugo čekati ili je preskupa za mnoge pacijente. 

Umjetna inteligencija koja se koristi kao terapeutski alat datira iz 1960-ih kada je program nazvan ELIZA, generirao skriptirane odgovore korisnicima koji su opisivali svoja emocionalna stanja. Taj chatbot "psihijatar" je ponekada "ubadao" dobre savjete ali je bio previše nepouzdan da bi se mogao koristiti za prave psihoterapije. 

Umjetna inteligencija je od tada prešla dug put, a s današnjim aplikacijama za mentalno zdravlje za pametne telefone kao što su Woebot,Wysa i Replika, dobivate sofisticirane, dvosmjerne razgovore u kojima ćete dobiti emocionalnu podršku, praćenje raspoloženja i terapeutske vježbe.

S dolaskom generativnih online AI pomoćnika kao što su ChatGPT,Copilot i Gemini, savjeti o mentalnom zdravlju koje isporučuju sustavi vođeni AI-jem izgledaju iznenađujuće slično strategijama koje biste očekivali od terapeuta iz stvarnog svijeta. Svaki razgovor je jedinstvena interakcija sa sustavom umjetne inteligencije koji je mnogo više svjestan konteksta i personaliziran, a čak se može prisjetiti i prošlih razgovora. To korisnicima omogućuje istraživanje osobnih izazova, problema mentalnog zdravlja i praktičnih problema na nijansiraniji način.

Profesorica Jill Newby s australskog sveučilišta UNSW Sydney i The Black Dog Instituta, već koristi AI za liječenje depresije, budući da je bila uključena u internetski portal za terapiju na zahtjev, This Way Up.

"Želimo razmotriti upotrebu umjetne inteligencije i kako ona može bolje personalizirati liječenje depresije, a također me zanima način na koji se alati umjetne inteligencije mogu koristiti psiholozima za pomoć u njihovoj praksi", kaže Newby i dodaje kako je iz znatiželje testirala odgovore ChatGPT-a na uobičajene probleme mentalnog zdravlja poput depresije i anksioznosti.

"Postavljala sam mu pitanja poput, 'što da radim ako se osjećam tjeskobno u ovoj situaciji'? Otkrila sam da su prijedlozi bili solidni, ideje razumne i činilo se prilično validnim."

Profesorica Newby kaže da se savjeti koje daju chatbotovi temelje na kognitivno bihevioralnoj terapiji (CBT), što je praktičan tretman temeljen na vještinama koji ljudima pruža alate za pomoć u upravljanju njihovim mislima, emocijama i ponašanjem. 

"Jedno od ograničenja AI terapije je da nemaju svi koristi od CBT-a, pa ako nećete imati koristi od CBT-a s pravim terapeutom, nećete imati koristi ni od njegove AI verzije. Ali postoji puno ljudi koji imaju koristi od CBT-a, a to može biti vrlo korisno i može promijeniti njihove živote na bolje."

No profesorica također navodi: Iako se sustavi umjetne inteligencije poboljšavaju u pshoterapijskim sposobnostim, nipošto nisu nepogrešivi i možda nikada neće biti. Čak i sami ChatGPT će vam reći da može propustiti suptilne emocionalne znakove ili pretjerano generalizirati savjete. Ne može zamijeniti profesionalnu procjenu ili dijagnozu mentalnog zdravlja".

UNSW-ov laboratorij za iskustvo i empatiju (fEEL) također istražuje ovo područje umjetne inteligencije. Sastavljena od raznolike skupine ljudi koji rade s traumama informiranim, psihološkim, psihoanalitičkim praksama utemeljenim na umjetnosti, grupa je stvorila digitalne likove čija je jedina svrha slušati, povezivati ​​i suosjećati, a ne dijagnosticirati i savjetovati. Likovi se potiču na samorefleksiju, a ne da jednostavno odgovaraju popisom radnji potaknutih onim što im je rečeno, što ih čini manje reaktivnima od AI chatbota kojih je većina ljudi svjesna.

Dr. Gail Kenning dio je tima fEEL-a, a bavi se istraživanjem traume, zdravlja i dobrobiti, posebno kod starijih ljudi i ljudi osoba koje žive s demencijom.

Njezina grupa je stvorila digitalnog lika po imenu Viv koji se može pojaviti na velikom TV ekranu ili na tablet uređajima, a nastao je iz iskustava ljudi koji žive s demencijom.

"Viv možemo odvesti u prostor za skrb o starijim osobama gdje može razgovarati s ljudima koji imaju demenciju, bez obzira žele li ili ne žele razgovarati o tome, ali važno je da ona može biti društvo koje podržava društvenu izolaciju i usamljenost."

No, dr. Kenning kaže AI likovi poput Viv nikada neće biti prava zamjena za interakciju između ljudi. "To je ono što svi želimo u svojim životima, povezanost između ljudi", kaže ona.

Profesorica Newby se slaže da se ljudska veza ne može zamijeniti ali kaže da pravilno obučeni AI agenti za mentalno zdravlje mogu pomoći jer su u stanju otkriti što je u osnovi zabrinutosti koje osoba ima o svom mentalnom zdravlju.