AI obrazovanje na hrvatskim tech učilištima

Cijeli IT sektor jedan je od iznimno progresivnih kotačića u domaćem gospodarstvu, a u nizu hrvatskih tehnoloških tvrtki među kojima su i dva tzv. jednoroga, postoji veliki broj globalno priznatih tvrtki i potreba za radnom snagom je kontinuirana. I dok je domaći BDP u plusu, da bi se održao rast tvrtki i gospodarstva ključno je pronaći kvalificiranu radnu snagu, što je izazov s obzirom na broj stanovnika i sve izraženije negativne demografske trendove.

U svjetlu tih okolnosti, maturanti pred sobom imaju još naglašenije važnu odluku koji fakultet ili visoko učilište odabrati ako je u planu ostvariti karijeru u IT svijetu. Naš tradicionalni posebni prilog Vidi.EDU skenira domaće ponuđače STEM obrazovanja, propitkuje kvalitetu diplomanata kroz prizmu profesionalaca iz uglednih tvrtki u domaćem IT-u te otkriva posljednje trendove u nastavi.

Pristup nastavi

Domaće tvrtke već dugi niz godina koriste instrument ljetnih praksi, koje su postale obvezne na fakultetima, kako bi regrutirale nove juniore u svoje timove. Jedna je to od win-win situacija u kojima studenti dobivaju praktičnu nastavu za primjenu teorijskih znanja, fakulteti partnere koji njihovim polaznicima mogu pružiti uvid u trenutačne trendove u industriji, a tvrtke veliki bazen potencijalnih novih zaposlenika. Networking i moguće zaposlenje dodatni su benefit za studente.

Upravo praktičnu nastavu i rad na više projekata unutar samih kolegija ističe većina fakulteta kao način da studentima približe rad na stvarnim projektima u industriji. Dodatni benefit ovakvog pristupa je potreba suradnje s drugim studentima, mentorima i potencijalno naručiteljima, pa se u takvom okruženju stječu važne „meke“ vještine kao što su efektivna komunikacija, rad u timu i odgovornost prema poslu. Iako su ovi programi razgranati i pridaje im se sve više pažnje, i dalje su bolna točka koju nam kontinuirano ističu vodeći ljudi domaćih IT tvrtki.

Jedan od trendova u svijetu obrazovanja mogao bi dodatno pomaknuti pristup nastavi, a radi se o e-learning platformama za učenje. Neki od vodećih svjetskih predavača koriste ovakve platforme za izrađivanje video lekcija teorije i gradiva utkanog u kurikulum. Studenti mogu kada god žele proći ta predavanja, i tada sama nastava postaje zajedničko praktično rješavanje izazova i nedoumica te napredovanje izvan konteksta osnovnog gradiva.

Očekujući AI

Neupitno najveći buzzword u proteklih nekoliko godina je AI. Umjetna inteligencija je grana koju domaći fakulteti na razne načine uvode u svoj kurikulum, a ona prava primjena koja bi mogla donijeti personalizirani pristup i neke pomake u metodologiji nastave još nije zaživjela, no tehnološki fakulteti vjerojatno će biti prvi koji će to ostvariti. Sa studentske strane, AI alati mogu olakšati studiranje, ali i biti sredstvo manipulacije. Pravi pristup je korištenje tih programa kao alate u nastavi i zadavanje zadataka studentima koje generativni AI neće moći jednostavno riješiti.

Gamifikacija je još jedan aktualan trend koji u kurikulum stavlja elemente poput onih u igrama i gdje se kroz nagrade potiče motivacija. Kvizovi i interaktivni scenariji za bodove u igri ili za prolazak kolokvija neki su elementi koji idu u tom smjeru, a mogli bi novim generacijama ponuditi dodatnu iskru za učenje.

Jedan od nužnih pristupa koji je već dulje prisutan na vodećim svjetskim sveučilištima je interdisciplinarnost. Povezivanje različitih kompetencija vodi do novih rješenja i načina razmišljanja, a osim multidisciplinarnih timova unutar pojedinih fakulteta, domaći studenti na raspolaganju imaju i kolegije koje je pripremilo više fakulteta. Dobar primjer je studij Primijenjene kognitivne znanosti, koji je nastao kao suradnja FER-a i Filozofskog fakulteta, kao i studij Biokemijsko inženjerstvo koji stiže kao kolaboracija Medicinskog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te FER-a.

U vremenu u kojem je znanje vrlo dostupno, fakulteti nastoje izgraditi onaj dodatni nivo koji spaja postojeća znanja s praksom, potiče znatiželju i stvara stručnjake koji su spremni za cjeloživotno učenje. U STEM područjima je kontinuirano učenje novih tehnologija jedan od preduvjeta za uspješnu karijeru te je izlazak s fakulteta i učilišta s onom iskrom znatiželje ključan korak prema radu u industriji. Upravo sa stručnjacima iz industrije razgovarali smo o njihovom pogledu na kvalitetu domaćih tech učilišta i fakulteta, jer oni su ti koji zapošljavaju nove diplomante.

Što su nam rekli stručnjaci iz industrije, ali i ostatak priloga VIDI.edu pročitajte u cijelosti na sljedećoj poveznici: