Junk food prehrana nas čini glupljim

Novo istraživanje australskih znanstvenika sa Sveučilišta u Sydneyu povezuje masnu i slatku prehranu s oštećenom funkcijom mozga. Nalazi se temelje na sve većem broju dokaza koji pokazuju negativan utjecaj prehrane s visokim udjelom masti i šećera (HFHS) na kognitivne sposobnosti, pridodajući njihovim dobro poznatim fizičkim učincima.

Objavljeno u časopisu International Journal of Obesity, istraživanje je prvo koje je na ljudima testiralo odnos između HFHS prehrane, osobito onih s visokim udjelom rafiniranog šećera i zasićenih masti, i prostorne navigacije u prvom licu.

Prostorna navigacija je sposobnost učenja i pamćenja puta od jedne lokacije do druge, proces koji može približno procijeniti zdravlje hipokampusa mozga.

Dr. Dominic Tran sa Fakulteta za psihologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta vodio je istraživanje, koje je otkrilo da HFHS prehrana ima štetan učinak na neke aspekte kognitivnih funkcija. Vjerojatno je da su ti učinci usredotočeni na hipokampus, moždanu strukturu važnu za prostornu navigaciju i formiranje pamćenja, umjesto da djeluju na cijeli mozak. 

"Dobra vijest je da mislimo da je ovo lako popravljiva situacija", rekao je dr. Tran. "Promjene u prehrani mogu poboljšati zdravlje hipokampusa, a time i našu sposobnost snalaženja u okolini."

Istraživački tim regrutirao je 55 studenata u dobi između 18 i 38 godina. Svaki je sudionik ispunio upitnike koji su zabilježili njihov unos slatke i masne hrane. Također im je testirana radna memorija u vježbi prisjećanja brojeva te im je zabilježen indeks tjelesne mase (BMI).

Sam eksperiment zahtijevao je od sudionika da se kreću kroz labirint virtualne stvarnosti i pronađu škrinju s blagom šest puta. Labirint je bio okružen orijentirima po kojima su sudionici mogli zapamtiti svoju rutu. Njihovo polazište i mjesto škrinje s blagom ostali su isti u svakom pokušaju.

Ako su sudionici pronašli blago za manje od četiri minute, nastavili su na sljedeće ispitivanje. Ako u tom vremenu nisu uspjeli pronaći blago, teleportirani su na njegovu lokaciju i dano im je 10 sekundi da se upoznaju s tom lokacijom prije sljedećeg testa.

Sedmo ispitivanje uklonilo je škrinju s blagom iz virtualnog labirinta, ali je od sudionika zatraženo da pronađu i označe njezinu bivšu lokaciju isključivo na temelju sjećanja. Oni s nižom razinom masti i šećera u prehrani mogli su odrediti lokaciju s višim stupnjem točnosti od onih koji su tu hranu konzumirali više puta tjedno.

Dr. Tran je rekao da rezultati naglašavaju važnost donošenja dobrih prehrambenih izbora za održavanje zdrave funkcije mozga. 

Nismo jedino sigurni odnosi li se ovo i na gamere, koji su poznati po tamanjenju junk fooda, no čini nam se da im to ne ometa prostorno snalaženje u video igrama.