Lagane naočale za noćni vid

Inženjeri MIT-a razvili su tehniku ​​za izradu ultratanke elektroničke "kože" koja bi mogla utrti put novim klasama elektroničkih uređaja, kao što su ultratanki nosivi senzori, fleksibilni tranzistori i računalni elementi te visoko osjetljivi i kompaktni uređaji za snimanje.

Kao demonstraciju, tim je proizveo tanku membranu od piroelektričnog materijala, klase materijala osjetljivog na toplinu koji proizvodi električnu struju kao odgovor na promjene temperature. Što je tanji piroelektrični materijal, to je bolji u osjećanju suptilnih toplinskih varijacija.

Svojom novom metodom tim je proizveo dosad najtanju piroelektričnu membranu, debljine 10 nanometara, i pokazao da je film vrlo osjetljiv na toplinu i zračenje u dalekom infracrvenom spektru.

Novorazvijeni film mogao bi omogućiti lakše, prijenosnije i vrlo precizne daleko infracrvene (IR) senzore, s potencijalnom primjenom za naočale za noćni vid i autonomnu vožnju u maglovitim uvjetima.

Trenutačni vrhunski infracrveni senzori zahtijevaju glomazne elemente za hlađenje. Nasuprot tome, novi piroelektrični tanki film ne zahtijeva hlađenje i osjetljiv je na mnogo manje promjene temperature. Istraživači istražuju načine za ugradnju filma u lakše, preciznije naočale za noćno gledanje.

"Ova folija znatno smanjuje težinu i cijenu, čineći je laganom, prenosivom i lakšom za integraciju", kaže Xinyuan Zhang s MIT-ovog Odsjeka za znanost i inženjerstvo materijala (DMSE). "Na primjer, može se nositi izravno na naočalama."

"Zamišljamo da bi se od naših ultratankih filmova mogle napraviti naočale visokih performansi za noćno gledanje, s obzirom na infracrvenu osjetljivost širokog spektra na sobnoj temperaturi, što omogućuje lagani dizajn bez sustava hlađenja", kaže Zhang. "Da bi se ovo pretvorilo u sustav za noćno gledanje, funkcionalni niz uređaja trebao bi biti integriran sa sklopom za očitavanje."

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature možete pronaći na ovoj poveznici.