ODI: Bez znanosti nema budućnosti

Zamislite kako bi svijet izgledao bez nekih od najvećih otkrića hrvatskih znanstvenika. Bez modela atoma i teorije sila Ruđera Boškovića, izmjenične struje Nikole Tesle, bez električne žarulje Franje Hanamana ili pak bez antibiotika azitromicina kojeg su 80-tih godina prošlog stoljeća razvili hrvatski znanstvenici ili nekih drugih izuma. A zamislite svijet bez interneta, umjetne inteligencije, mobilnih uređaja…

Nezamislivo, zar ne? Kad postavimo ovakva pitanja, neupitna je tvrdnja da budućnosti nema bez znanosti i inovacija.
Na Ruđeru čak više od petsto znanstvenika i istraživača svaki dan radi brojna zanimljiva istraživanja iz fizike, kemije, biologije, medicine te istraživanja mora i okoliša, a jedan mali dio toga će pokazati posjetiteljima u sklopu ovogodišnjeg Otvorenog dana.

Za posjetitelje su pripremili 14 istraživačkih postaja gdje će moći sudjelovati u interaktivnim pokusima, pretraživati svijet elektronskim i fluorescencijskim mikroskopom i saznati kako ljudske stanice izgledaju kad se oboje. S molekularnim biolozima saznat će kako možemo popraviti stanice da nam pomognu u liječenju virusnih bolesti, ali i naučiti kako živi jedna ameba. Saznat će kakva je budućnost morskog svijeta koji nas okružuje te kako ga možemo sačuvati za buduće generacije.

Ruđerovci će otkriti i zašto svi ljudi na Zemlji ne izgledaju jednako te zbog čega neki ljudi imaju plave, a neki smeđe oči, ali i što to kosu čini kovrčavom, te što nas to razlikuje od biljaka i životinja. 

Uz pomoć fizičara posjetitelji će ubrzavati čestice i istraživati stvarnost očima visokoenergijskih ionskih snopova, saznati da svaka prašina nije samo prašina te da male čestice prašine predstavljaju velike mogućnosti u budućnosti!  U budućnost će ih odvesti i istraživačka postaja svemira te plavi i crveni protoni.

Zašto je kemija najbolja stvar ikad, najmlađi će posjetitelji moći otkriti u velikom šatoru na livadi, a Ruđerovi kemičari će im otkriti kako uz pomoć prekrasnih i pravilnih kristala možemo otkriti kako izgledaju molekule koje ih stvaraju. 

Predavanja su prilagođena različitim uzrastima, odnosno za dobnu skupinu do 14. godina i za one starije od 14. godina. Tako će najmlađi posjetitelji saznati jesmo li sami u svemiru, kako živimo s bakterijama, zašto neke stanice svijetle u mraku, zašto je more slano i tko u njemu živi te kako možemo sačuvati pitku vodu i naše zdravlje. One starije od 14. godina čekaju zanimljiva predavanja o forenzici hrane, svijetloj i tamnoj strani lijekova, o našoj DNA i telomerama, periodnom sustavu elemenata, materijalima i energijama te Higgsovom bozonu.