Island želi opskrbljivati EU geotermalnom strujom

Nakon prošlogodišnjih erupcija vulkana Eyjafjallajökull, čiji su oblaci pepela letjeli iznad Europe i prouročili brojne probleme u zračnom prometu, krhka ekonomska struktura Islanda doživjela je financijski krah. Stoga njihova državna kompanija za distribuciju električne energije Landsvirkjun ima poprilično zanimljivu ideju kojom bi mogli uvelike popraviti tešku ekonomsku situaciju u kojoj se zemlja nalazi. Kompanija razvija projekt koji bi omogućio proizvodnju velike količine geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti za proizvodnju struje i njezin izvoz najvećim podvodnim energetskim kablom na svijetu u zemlje Europske Unije poput Velike Britanije, Norveške, Nizozemske i Njemačke. Ukoliko bi projekt bio realiziran, procjene su da bi njihova struja mogla opskrbljivati 1,25 milijuna kućanstava. Ovisno o zemlji koja bi bila osnovni primatelj islandske struje energetski kabel bi bio dužine između 1200 i 1900 km. Sama proizvodnja struje iz geotermalne energije nije ništa novo za Island, obzirom da postojeći sustavi proizvode jednu trećinu struje za njihove potrebe, dok se za grijanje domova geotermalnim izvorima tople vode koristi gotovo čitava zemlja. No, sustav koji misle razviti za ovaj veliki projekt ponešto se razlikuje od postojećih. 2009. godine geolozi su bušili aktivni vulkanski krater Krafla u nadi da će doći do vruće vode koju bi mogli koristiti za klasične geotermalne električne centrale. No kad su došli do dubine od oko 1850 metara kroz bušutinu je počela nadirati magma i projekt je zaustavljen. Ubrzo nakon toga islandski su znanstvenici započeli s proučavanjem korištenja magme kao izvora energije, a rezultati studije koja je ovoga mjeseca završena i objavljena u časopisu Geology ukazali su kako se vruća suha para koja nastaje iz magme uspješno može transformirati u električnu struju. Znanstvenici Landsvirkjuna kažu kako "izvori" magme poput ovoga na Krafli mogu proizvoditi 25 megavata struje, što je dovoljno za opskrbljivanje 25 do 30 tisuća kućanstava, a ukupna količina islandske struje koja bi se mogla proizvoditi za izvoz iznosila bi 5 teravata, što bi prema sadašnjim cijenama Islandu omogućilo zaradu između 350 i 448 milijuna američkih dolara godišnje.