VIDEO: Prva vožnja europskog HyperLoopa

Švicarski istraživači proveli su testiranje projekta LIMITLESS (Linear Induction Motor Drive for Traction and Levitation in Sustainable Hyperloop Systems), koji provode Federalni tehnološki institut u Lausanni EPFL, School of Business and Engineering Vaud (HEIG-VD) i tvrtka Swisspod Technologies, s ciljem stvaranja održivog i učinkovitog budućeg transportnog sustava temeljenog na HyperLoop tehnologiji.

Konzorcij je postigao značajnu prekretnicu, dovršivši puni ekvivalent putovanja HyperLoopom od 141,6 km, odnosno 11,8 km u smanjenoj skali i najveće brzine do 488,2 km/h, odnosno 40,7 km/h u smanjenoj skali, u kontroliranom okruženju niskog tlaka, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Infrastruktura je promjera 40 centimetara i opsega 125,6 metara, što je smanjena verzija (1:12) HyperLoop sustava opisanog u EPFL doktorskoj tezi Denisa Tudora, izvršnog direktora Swisspoda, koja omogućuje izravnu korelaciju između rezultata testa i performansi u punoj skali.

Istraživači kažu da uspjeh eksperimenta ima značajne implikacije za sektor brzog prijevoza, pokazujući ključna načela HyperLoop tehnologije i njezinu održivost za budućnost održivog i brzog putovanja. Sastavljen od dva glavna elementa, potpuno električnog vozila i infrastrukture niskotlačnih cijevi, Hyperloop ima potencijal unaprijediti unutarkontinentalna putovanja, dok je u isto vrijeme održiv.

Znanstvenici se oslanjaju na pasivnu infrastrukturu, što rezultira povećanom učinkovitosti i smanjenim troškovima implementacije. Stoga je većina napora usmjerena na razvoj novog linearnog indukcijskog motora (LIM), ključnog dijela propulzijskog sustava, dizajniranog za pružanje poboljšanih performansi pri velikim brzinama. Ova tema predmet je doktorske disertacije Simone Rametti u EPFL-ovom Laboratoriju za distribuirane električne sustave (DESL).

U okviru projekta LIMITLESS, tim je proveo ukupno 82 testa. Eksperimenti na LIMITLESS-u replicirali su putanju hiperloop kapsule unutar kontroliranog okruženja niskog tlaka koji radi na 50 milibara. Najduža hyperloop misija prešla je udaljenost od 11,8 km, dok je najveća postignuta brzina bila 40,7 km/h. U sustavu pune skale, to se izravno prevodi na putovanje od 141,6 km, što je otprilike udaljenost između Ženeve i Berna, ili San Francisca do Sacramenta, i brzine do 488,2 km/h.

To je postignuto s potpuno autonomnom kapsulom u smislu navigacije, opskrbe energijom i propulzije. Infrastruktura ne prenosi nikakvu snagu na kapsulu koja sadrži jedini izvor energije za pogon i levitaciju.

Budući testovi u postrojenju EPFL imaju za cilj dodatno potvrditi učinkovitije verzije propulzije i levitacije.

Ova metoda omogućuje sustavna poboljšanja učinkovitosti, sigurnosti i brzine prije implementacije tehnologije u većoj mjeri. Tehnologije razvijene kroz projekt LIMITLESS mogu utjecati na različite sektore izvan HyperLoop industrije, uključujući automobilsku, metro sustave, željeznicu i zrakoplovstvo.

"Uskoro ćemo započeti s testiranjem našeg prvog HyperLoop proizvoda za prijevoz tereta u većem objektu koji gradimo u SAD-u. Ovo je ključni korak prema tome da HyperLoop za putnike postane stvarnost i promijeni način na koji se povezujemo, radimo i živimo," kaže Denis Tudor, direktor Swisspoda.

Kada ćemo se prvi puta moći provozati HyperLoopom i stići od Zagreba do Dubrovnika za 15 minuta zasad je još teško reći.