Kylin
Kina izdaje svoj OS baziran na Ubuntu Linuxu
Kina je u suradnji s proizvođačem Ubuntua izradila civilnu inačicu operativnog sustava Kylin za svoje korisnike.
U travnju ove godine na kineskom tržištu će se pojaviti operativni sustav Kylin, koji je plod suradnje kineskih vladinih organizacija i Canonicala, a predstavlja svojevrsnu prilagođenu inačicu Linux Ubuntua za kinesko tržište.
Ovaj OS je dio kineskog petogodišnjeg plana da se čim većem broju njihovih građana omogući korištenje open source softvera, a prva inačica Kylina će biti namijenjena desktop računalima i prijenosnicima, no već se razmatra (možda i razvija) i mobilna. Obzirom da ima potpunu podršku za kineske setove slova, Kina smatra kako će Kylin omogućiti znatno veću interakciju Kineza s računalima, uz poštivanje kineskih konvencija.
Buduće inačice će posjedovati alate koji će omogućiti korištenje popularnih web servisa poput Baidu mapa, Taobao shoppinga, kao i razne inačice Office programa i softvera za obradu videa i fotografija direktno s početnog ekrana.
Kod je kreiran u pekinškom laboratoriju, a na njemu su radili inženjeri iz Canonicala, te njihovi kolege iz nekoliko kineskih R&D (research and development) agencija.
Ovaj potez se izvan Kine tumači kao pokušaj da najmnogoljudnija zemlja svijeta koja se još uvijek nalazi pod komunističkom upravom, odvoji svoj IT sektor od zapadnog softvera, kako bi sve više mogla razvijati domaće alternative.
Inače, prvu inačicu Kylina je 2007. izdala kineska vojska kao "sigurni" operativni sustav namijenjen vladinim agencijama, a početkom ove godine je kinesko Ministarstvo Industrije i informacijskih tehnologija potpisalo ugovor s Canonicalom za izradu civilne inačice temeljene na Ubuntu OS-u.
Vjerujemo kako će Canonical na ovom poslu dobro omastiti brkove, a ako se OS proširi Kinom kako je planirano, kad jedna Linux distribucija dobije nekih pola milijarde korisnika, jako će se promijeniti odnos snaga na globalnom tržištu operativnih sustava. Veliki poen za open source zajednicu rekli bismo, mada se Kinu baš ne bi moglo nazvati "zemljom otvorenog koda".
Učitavam komentare ...