NASA otkrila planet koji bi mogao podržavati život

Planet K2-18 b je egzoplanet 8,6 puta masivniji od Zemlje, koji kruži oko hladne patuljaste zvijezde K2-18 u nastanjivoj zoni i nalazi se 120 svjetlosnih godina od Zemlje. Novo istraživanje s NASA-inim svemirskim teleskopom James Webb na K2-18 b je otkrilo prisutnost molekula koje sadrže ugljik, uključujući metan i ugljični dioksid. Obilje metana i ugljičnog dioksida, te nedostatak amonijaka, podupiru hipotezu da ispod atmosfere bogate vodikom u K2-18 b može postojati vodeni ocean.

Webbovo otkriće pridodaje nedavnim studijama koje sugeriraju da bi K2-18 b mogao biti takozvani "Hycean" egzoplanet, prekriven vodom s vodikovom atmosferom. 

Prvi uvid u atmosferska svojstva ovog egzoplaneta u nastanjivoj zoni došao je iz promatranja s NASA-inim svemirskim teleskopom Hubble , što je potaknulo daljnja istraživanja koja su u međuvremenu promijenila naše razumijevanje sustava.

Sugestija da bi K2-18 b mogao biti Hycean egzoplanet je intrigantna, budući da neki astronomi vjeruju da su ovi svjetovi obećavajuća okruženja za traženje dokaza za život na egzoplanetima.

"Naša otkrića naglašavaju važnost razmatranja različitih okoliša pogodnih za život u potrazi za životom drugdje", objasnio je Nikku Madhusudhan, astronom sa Sveučilišta u Cambridgeu i glavni autor rada koji je objavio ove rezultate. "Tradicionalno, potraga za životom na egzoplanetima usredotočena je prvenstveno na manje stjenovite planete, ali veći Hyceanski svjetovi znatno su pogodniji za atmosferska promatranja."

Spektri K2-18 b, dobiveni Webbovim NIRISS (Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph) i NIRSpec (Near-Infrared Spectrograph) instrumentima, pokazuju obilje metana i ugljičnog dioksida u atmosferi egzoplaneta, kao i moguću detekciju molekule koja se zove dimetil sulfid (DMS)

Iako K2-18 b leži u nastanjivoj zoni i sada je poznato da sadrži molekule koje nose ugljik, to ne znači nužno da planet može podržavati život. Velika veličina planeta, s polumjerom 2,6 puta većim od polumjera Zemlje, znači da unutrašnjost planeta vjerojatno sadrži veliki omotač od leda pod visokim pritiskom, poput Neptuna, ali s tanjom atmosferom bogatom vodikom i površinskim oceanom. Predviđa se da će takvi svjetovi imati oceane vode, međutim, također je moguće da je ocean prevruć da bi bio nastanjiv ili tekući.

"Iako ova vrsta planeta ne postoji u našem Sunčevom sustavu, sub-Neptuni su najčešća vrsta planeta dosad poznata u galaksiji", objasnio je član tima Subhajit Sarkar sa Sveučilišta u Cardiffu. "Dobili smo do danas najdetaljniji spektar sub-Neptuna nastanjive zone, a to nam je omogućilo da utvrdimo molekule koje postoje u njegovoj atmosferi." 

Tim sada namjerava provesti dodatna istraživanja s teleskopskim MIRI (Mid-Infrared Instrument) spektrografom za koji se nadaju da će dodatno potvrditi njihova otkrića i pružiti nove uvide u uvjete okoliša na K2-18 b.

"Naš krajnji cilj je identifikacija života na egzoplanetu pogodnom za život, što bi promijenilo naše razumijevanje našeg mjesta u svemiru", zaključio je Madhusudhan. "Naša su otkrića obećavajući korak prema dubljem razumijevanju Hicejskih svjetova u ovoj potrazi."