Na Zemlji su nekoć dominirale ogromne gljive

Prije nekih 350 do 420 milijuna godina zemljane biljke su bile relativan novitet u evolucijskom dijelu, a najviše drveće bilo je svega nekoliko metara visoko. U to vrijeme iz zemlje su se probijale divovske spirale nepoznate vrste, visine od 6 do 8 metara..

Fosili organizama, poznatih kao Prototaxites, visine 8 metara i debljine od 1 metra, gotovo stoljeće i pol su zbunjivali znanstveni svijet. Neki znanstvenici su nazvali Prototaxites lišajem, drugi gljivom, dok se većina držala ideje da je neka vrsta drva.

Tek 2007. godine, rezultati provedene studije znanstvenika Sveučilišta u Chicagu i Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu, potvrdili su kako su spirale zapravo nešto kao divovska mlada gljiva.

Znanstvenik Kevin C. Boyce i njegovi kolege su analizom izotopa ugljika C-12 i C-13, kao i  analizom unutarnje strukture organizma pružili dokaze kako se radi o gljivi.

Drugim riječima, sada je poznato da su prije 420–350 milijuna godina Zemlju nastanjivale biljke koje su svoju strukturu tvorile procesom fotosinteze koristeći  ugljični dioksid iz atmosfere u točno poznatim omjerima izotopa ugljika C-12 i C-13. Omjer ovih izotopa kod fosila Prototaxites nije identičan, a isključeno je odstupanje zbog utjecaja geoloških procesa. "Ovaj nalaz znači da je gljiva Prototaxites koristila kao hranu gotove proizvode nastale fotosintezom iz tadašnjih biljaka i paprati kao što to čine i današnje gljive", zaključili su znanstvenici.

"Gljiva od šest metara bila bi više nego čudna u modernom svijetu", rekao je Boyce. "Biljke su u to vrijeme bilo jako male, životinje beskralježnjaci sitni i nije bilo kopnenih kralježnjaka. Tako da je pronađeni fosil svakako bio i više nego upečatljiv u tako deminutivnom krajoliku". 

Unatoč novitetima u znanosti, Armillaria ostoyae ostaje još uvijek veliki gljivični pokrivač, jednostanični organizam Armillaria ostoyae koji se proteže na 2.200 hektara šume u istočnom Oregonu. 

Izvor: Znano.st