Hrvatski znanstvenici otkrili novi meteorski protok

Meteorski protok je pojava tijekom koje se u kratkome razdoblju (nekoliko sati do par dana) na nebu može vidjeti puno meteora. Velika većina tih meteora izgori u zemljinoj atmosferi, a rijetki komadići koji padnu na tlo nazivaju se meteoritima. Najpoznatiji meteorski potok su Perzeidi koji su najbolje vidljivi u noći 12.-13. kolovoza svake godine.

Promatranje HMM-a je trajalo od 2007. godine kada je uočena skupina meteorita na sličnoj putanji kao i Perzeidi. Međunarodna astronomska unija protok vodi pod brojem 444 i kraticom ZCS, a najjasnije se vidi između 10. i 25. srpnja. Ulazna brzina potoka u zemljinu atmosferu je 57 km/s. Kako se prvi Perzeidi pojavljuju već nekoliko dana nakon maksimuma Zeta Cassiopiedia, do sada se ZC smatrao "ranim Perzeidima".

Još jedna specifičnost Zeta Cassiopiedia je i po tome što njegova aktivnost poprilično varira. U razdoblju prije 2005. godine poljski astronomi su ustanovili da se relativna aktivnost (omjer pripadnika nekog potoka i sporadičnih meteora u istom periodu) od 2005. do 2011. godine povećala sa 40% na 60%. Takvo povećanje aktivnosti uputilo je astronome na potragu za "matičnim tijelom" Zeta Cassiopiedia, kometom koji se polako približava, no ta potraga zasad nije urodila plodom.

"Važnost otkrića za meteorsku astronomiju još je veća, jer je riječ o potoku koji je izuzetno interesantan i nije baš jasna situacija s njegovim matičnim tijelom. Prema našim razmišljanjima moguće su tri varijante.

Prva, riječ je o jako starom i značajno perturbiranom vlaknu Perzeida - no u tom bi slučaju potok trebao biti manje-više jednakog intenziteta svake godine, a promatranja pokazuju da su Zeta Cassiopeidi svake godine sve aktivniji, a pored toga bi disperzija radijanta trebala biti veća od opažane.

Drugo, moguće je da je riječ o jednom fragmentu matičnog tijela Perzeida (komet Swift-Tuttle), koji se od njega odvojio prilikom nekog od davnih prolazaka kroz perihel.

I treće, moguće je da je riječ o kometu kojeg astronomi do sada još nisu snimili, ali bi uskoro mogli - jer porast aktivnosti iz godine u godinu znači da bi se hipotetski komet trebao približavati Suncu te postati vidljiv.

Nadam se da će buduća promatranja i analize svjetskih stručnjaka na tom polju dati odgovor na pitanje koja je od te tri hipoteze točna (ili možda nijedna od njih?)", komentirao je astronom Damir Šegon za portal Znano.st.

Početak rada Hrvatske meteorske mreže datira od 13. 7. 2007. kada je HMM snimila svoj prvi meteor istovremeno s dvije stanice (double-station meteor). Od toga datuma HMM je snimila nekoliko desetaka tisuća double i multi-station meteora, te za sada izračunali preko 20.000 orbita meteoroida. 

Izvor: Znano.st