Teleskop koji je gledao rađanje zvijezda sklopio oči

Najpoznatiji europski svemirski teleskop Herschel, nakon tri godine rada ostao je bez zaliha tekućeg helija koji mu je omogućavao hlađenje opreme blizu apsolutne ništice, te je, kako kažu, sklopio svoje oči koje su gledale u dubine hladnog svemira.

Ovaj događaj nije bio neočekivan, jer je predviđeno da 2.300 litara tekućeg helija nakon tri godine potpuno ishlapi, a potvrda toga je došla ovih dana, kada je Herschel poslao poruku kontroli na Zemlji da dolazi do povećanja temperature kod svih njegovih instrumenata.

Hlađenje tekućim helijem bilo je od velike važnosti, jer je omogućavalo Herschelu vršenje visoko osjetljivih opservacija hladnog svemira, te uvid u prizore koji su nam razjasnili mnogo detalja o nastanku zvijezda, galaksija i čitavog svemira.

Tijekom tri godine rada, Herschel je proveo 35.000 znanstvenih opservacija, prikupljajući podatke punih 25.000 sati, tijekom obavljanja 600 znanstvenih projekata.

Arhiva podataka koju je prikupio izučavati će se duže nego što je teleskop radio, te se vjeruje kako će nam ti podaci otkrivati nove spoznaje u svemiru još dugo nakon što Herschel više neće pretraživati dubine svemira.

Među najpoznatijim otkrićima Herschela valja izdvojiti snimke nakupina plina i prašine u našoj galaksiji Mliječnoj stazi, koje su predstavljale svojevrsnu ilustriranu povijest nastanka zvijezda. Te jedinstvene infracrvene opservacije pružile su astronomima novi pogled u to kako turbulentne mješavine plinovitih oblaka u međuzvjezdanom prostoru stvaraju vlaknaste strukture poput mreže, unutar hladnih molekularnih oblaka, pa ukoliko se zadovolje pravi uvjeti, tada stvar preuzima gravitacija koja fragmente i nakupine spaja u čvrste jezgre.

Duboko unutar tih jezgri se nalaze protozvijezde, sjeme novih zvijezda koje nježno griju svoj okoliš prašine samo nekoliko stupnjeva iznad ništice, odajući svoje lokacije visoko osjetljivim Herschelovim očima. Pored toga Herschel je zaslužan i za otkriće molekula kisika u blizini maglice Orion, a snimio je i mladu zvijezdu nalik Suncu koja je brzinom od 200.000 kilometara na sat izbacila mlaz vode u interstelarni prostor 

Herschel je tako obavio jedan od najvećih astronomskih poslova svih vremena, pa ga nećemo previše žaliti, već slaviti kao jedno od najvećih postignuća ljudske civilizacije. Neka pronađe svoj vječni mir među zvijezdama i neka mu je vječna slava!