NASA JPL
Započela gradnja letjelice koja leti na najbogatiji asteroid
Letjelica će 2022. krenuti ka asteroidu bogatom površinskim metalima među kojima je i zlato u vrijednosti većoj od svjetske ekonomije.

NASA je objavila kako je dizajniranje misije Psyche dovršeno te je započela gradnja letjelice na ionski pogon koja bi 2022. godine trebala krenuti ka asteroidu koji je u davnoj prošlosti ostao bez vanjskog omotača, čime je izložena njegova metalna jezgra.
Misija se sada iz faze planiranja prebacila u proizvodnju hardvera letjelice koja bi 2026. godine trebala stići na svoje odredište u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera.
U fazi izrade se nalaze svi ključni elementi misije, uključujući tri znanstvena instrumenta i sve podsustave, od telekomunikacija, propulzije, energetike, avionike i letnog računala.
Svrha ove misije će biti istraživanje o sastavu Psyche asteroida, čija površina se sastoji velikim dijelom od željeza i nikla poput Zemljine jezgre, uz velike količine drugih metala koji uključuju velike količine zlata i mogao bi predstavljati srce ranog planeta koji je izgubio svoje vanjske omotače.
Asteroid promjera oko 226 kilometara bi nam stoga mogao pružiti važne podatke o formiranju našeg i drugih planeta u Sunčevom sustavu.
Među instrumentima se nalazi magnetometar koji će mjeriti magnetno polje asteroida, multispektralna kamera za snimanje površine i prikupljanje podataka o sastavu i topografiji, a tu su i spektrometri koji će analizirati neutronsko i gama zračenje s površine kako bi se otkrili elementi koji čine asteroid.
Stvarna vrijednost zlata na asteroidu
Mada su neki znanstvenici izračunali da asteroid sadrži količine vrijednih metala u vrijednosti višestruko većoj od svjetske ekonomije, NASA nema nikakvih planova za rudarenje, prikupljanje sirovina i stvaranje nezamislivog bogatstva, jer primjerice vrijednost zlata određuje to što je rijetki metal na Zemlji, pa kada bi ga se dovelo k nama u ogromnim količinama, isti trenutak bi postalo potpuno bezvrijedno.
Pored toga ne bi ga se isplatilo donositi ni u malim količinama na Zemlju, jer su troškovi lansiranja letjelica puno veći od onoga što bi se moglo vratiti. Osim toga, zlato niti za jedno područje industrije, medicine i tehnologije danas nije nenadomjestivo, a više ne bi bilo atraktivno ni kao nakit kada bi bilo dostupno u velikim količinama.
Učitavam komentare ...