Skeniranje mozga prepoznaje buduće kriminalno ponašanje

Novo istraživanje mreže The Mind Reasearch Network iz Albuquerquea pokazuje kako se prema neurološkim podacima može predvidjeti hoće li zatvorenik ponoviti kazneno djelo nakon puštanja iz zatvora. 

Istraživanje, koje će biti objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Science, proučilo je impulzivno i asocijalno ponašanje u kontekstu prednje kore mozga, dijela koji je inače zaslužan za reguliranje ponašanja i impulzivnih radnji. 

Istraživanje otkriva kako su kod zatvorenika s relativno niskom razinom aktivnosti u prednjoj kori mozga veće šanse da će ponoviti već počinjeno kazneno djelo, za razliku od onih kojima je aktivnost u ovom djelu povećana. 

Istraživanje se baziralo na 96-ero odraslih prijestupnika između 20 i 52 godine koji su dobrovoljno pristali na sudjelovanje. Nakon puštanja iz zatvora skupina je bila praćena u periodu dužem od četiri godine. 

"Rezultati dokazuju kako ovakva metoda skeniranja može imati praktičnu primjenu u pravnom sustavu", rekao je dr. Walter Sinnott-Armstrong, profesor praktične etike na Odsjeku za filozofiju i profesor na Kenan institutu za etiku na Sveučilištu Duke, koji je surađivao na istraživanju. "Još nas čeka mnogo posla, ali ova bi linija istraživanja mogla pomoći da naš kaznenopravni sustav radi učinkovitije." 

Istraživanje se koristilo mobilnom magnetnom rezonancijom (MRI) Istraživačke mreže The Mind Research Network kako bi znanstvenici prikupili neurološke prikaze dok su zatvorenici rješavali serije zadataka. 

Prednji (čeoni) režanj mozga povezan je s procesiranjem pogrešaka, nadzorom konflikata, izborom reakcija i učenjem kako izbjeći pojedine situacije, navodi se u istraživanju. Osobe s oštećenjem u tom predjelu mozga pokazale su dezinhibiciju, apatiju i agresivnost. Doista, osobe s takvim oštećenjima svrstane su pod naziv "stečena psihopatska osobnost". 

Dr. Kent A. Kiehl, glavni autor studije i nadzornik skeniranja mobilnom magnetnom rezonancijom te izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu New Mexico, kaže kako radi na razvoju tretmana koji će povećati aktivnost u prednjoj kori mozga, kako bi omogućio liječenje osoba sklonih uzastopnom ponavljanju kriminalnih djela. 

I neka su prijašnja istraživanja dokazala ulogu aktivnosti u prednjem režnju. Taj nam dio mozga omogućuje predviđanje, planiranje, povezan je s centrima za emocije itd. Zbog nerazvijenosti tih centara nekima je teže povezati se u s tuđim emocijama, što dovodi i do nepromišljenog i impulzivnog ponašanja. 

Zanimljiv je podatak da se taj dio mozga razvija tek u tinejđerskoj dobi, što objašnjava impulzivna i nepromišljena ponašanja tinejdžera koji često posežu za stvarima koje im predstavljaju ugodu, bez prethodnog razmišljanja o posljedicama. 

Izvor: Znano.st