VIDEO: Umjetna koža s krvlju za testiranje uboda komaraca

S ciljem pronalaženja novih načina u borbi protiv bolesti koje prenose komarci, mnogi su ljudi bili prepušteni ubodima komaraca, kako bi poslužili kao pokusni kunići.

Znanstvenici Sveučilišta Rice sad mogu ljude poštedjeti uboda insekata, zahvaljujući umjetnoj koži ispunjenoj pravom krvlju, koja je komarcima jednako privlačna kao i prava.

Umjetna koža izrađena je od hidrogela, materijala bogatog vodom, koji je 3D isprintan i ispunjen kanalima koji imitiraju krvne žile u koje je potom uvedena prava ljudska krv, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Kako bi testirali sustav, istraživači su u hidrogelove ubrizgali toplu ljudsku krv i stavili šest "patcheva" u plastičnu kutiju napunjenu komarcima. Kutija je bila opremljena kamerama usmjerenim na svaki komad sintetičke kože. Tim je potom upotrijebio model strojnog učenja kako bi analizirao video snimke i identificirao jesu li se određeni komarci hranili krvlju unutar hidrogelova ili ne. Program je bio učinkovit u razlikovanju dvaju stanja komaraca u 92,5% slučajeva.

Zatim su istraživači premazali neke hidrogelove popularnim repelentom DEET, druge repelentom na biljnoj bazi, a neke od njih ostavili neobložene. Otkrili su da se u spremniku s neobloženim dijelovima sintetičke kože 13,8% komaraca hranilo krvlju. U spremnicima u kojima su korišteni DEET i repelenti na biljnoj bazi, nitko od komaraca se nije hranio.

"To je velika stvar", rekla je Dawn Wesson, izvanredna profesorica tropske medicine na Tulaneovoj školi javnog zdravlja i tropske medicine. "Ako možemo proučiti kako se komarci hrane, što rade u procesu hranjenja, možemo bolje razumjeti njihov potencijal za prenošenje bolesti i možda učiniti nešto da ih spriječimo da se hrane."

Istraživači kažu da njihovo otkriće može omogućiti laboratorijima izvođenje više eksperimenata po nižoj cijeni, budući da neće morati angažirati sudionike istraživanja ili kupovati testne životinje. Također kažu da bi razvoj mogao donijeti standardiziraniji pristup testiranju prijenosa zaraznih bolesti.

"Pruža dosljednu i kontroliranu metodu promatranja", rekao je Omid Veiseh, jedan od autora studije i asistent profesor bioinženjeringa na Riceu. "Nadamo se da će istraživači to moći upotrijebiti za prepoznavanje načina za sprječavanje širenja bolesti u budućnosti."

Istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Bioengineering and Biotechnology možete pronaći na ovoj poveznici.