11 načina za otklanjanje stresa

Evo nekih prijedloga kako vratiti kontrolu nad prevelikom razinom stresa i dovesti organizam u stanje ravnoteže. Odaberite nekoliko koraka koji vam najviše odgovaraju i provodite ih redovito. Prema stručnjacima, oni bi trebali imati pozitivan učinak i na psihu i na tijelo. Ako se još uvijek niste naučili nositi sa stresnim poslom, obiteljskim problemima ili uznemirenosti, pravo je vrijeme da isprobate neke tehnike koje doprinose poboljšanju raspoloženja i zdravlju. 

1. Joga

Joga ne pomaže samo u održavanju tjelesne forme i povećanju gipkosti, već pomaže i u borbi protiv stresa i upala. 

Upala je imunološka reakcija koja može biti korisna, kao onda kada se tijelo bori protiv infekcije, no prečeste upale mogu biti povezane s kardiovaskularnim bolestima, astmom i depresijom. 

2. Spavajte više

Kvalitetan san ne doprinosi samo dobrom izgledu, već i zdravlju smanjujući razinu stresa. Nažalost, stres se u kombinaciji s premalo sna može pretvoriti u začarani krug: stres nakupljen tijekom dana može izazvati nemiran san pa se drugi dan osjećamo još više iscrpljeno. Ljudi koji su neprestano pod stresom spavaju kraće i san im je manje kvalitetan. 

3. Psihoterapija

Kod nas je još uvijek tabu, no psihoterapija može biti jedan od načina na koji ublažavamo simptome stresa i uznemirenosti. Pacijent razgovara o svojim problemima sa psihijatrom i tako zajedno pokušavaju ispraviti negativne obrasce u razmišljanju kod pacijenta. 

Nekoliko je vrsta psihoterapije, poput kognitivno bihevioralne, dijalektičko bihevioralne i grupne terapije. Svima je cilj uvesti pozitivne promjene u svakodnevicu pacijenta. 

4. Više kretanja

Kretanje smanjuje razinu kortizola, hormona stresa. Luči ga nadbubrežna žlijezda kada smo pod stresom, uznemireni, ljuti ili uplašeni. Kronično visoka razina kortizola može dovesti do oštećenja organa. 

Vježbanjem sagorijevamo kortizol, što nas čini sretnijima i zdravijima. Isto tako, tjelesna aktivnost stimulira hipofizu i lučenje endorfina, neurotransmitera koji povoljno utječu na naše raspoloženje. 

Svakodnevna šetnja može učiniti mnogo za naše fizičko i psihičko zdravlje. 

5. Meditacija

Meditacija snižava krvni tlak, te  sprječava ponovnu depresiju. Pomaže kod kontrole misli dok se osoba pokušava koncentrirati na disanje pa se smatra da bi čak mogla pomoći i kod hiperaktivnosti i poremećaja pomanjkanja pažnje. 

Za meditaciju nije nužno sjediti prekriženih nogu i izgovarati mantru. Ponekad je dovoljno vizualizirati neku umirujuću sliku ili pokušati u tišini raščistiti misli. 

6. Smijeh

Smijeh je najbolji lijek. Smijanje povećava razinu hormona stresa. Ne samo da nas oslobađa psihičke, nego i fizičke boli. 

7. Vrijeme za brigu

Osobe koje su sklone pretjeranoj zabrinutosti tome posvećuju previše vremena. Umjesto da cijeli dan razmišljate o negativnim stvarima, odvojite 30 minuta za razmišljanje o problemima. Bez obzira što jednostavno ne možemo prestati brinuti, možemo to odgoditi za neko drugo vrijeme. Ako odredimo kada ćemo svoje misli posvetiti problemima, ostatak dana će nas zaokupiti pozitivnije misli. 

8. Prestanite kukati

Prigovaranje i žaljenje nas ne rješava problema, već povećava razinu stresa. Najbolje je problemu pristupiti humorom i prihvaćanjem, a ne uznemireno i bespomoćno tražiti spas u kukanju. 

9. Vrijeme za masažu

Masaža opušta mišiće, no isto tako i regulira razinu hormona. Masaža od 45 minuta smanjit će razinu kortizola i vazopresina, hormona koji se povezuje s agresivnim ponašanjem. 

10. Pišite dnevnik i pregledavajte vlastiti Facebook profil

Kada vas obuzme stres i uznemirenost, uzmite komad papira i zabilježite svoje osjećaje. Na taj ćete način vratiti osjećaj kontrole i bolje analizirati problem. Promijenit ćete perspektivu i biti u mogućnosti drugačije pristupiti problemu. 

Čitajući stare bilješke dobit ćete uvid u ono što vas najčešće stresira tj. otkrit ćete koje su to situacije koje se ponavljaju i koje do sada možda niste znali izbjeći, a izazivale su neugodu. Isto funkcionira i tijekom pregledavanja slika i postova vlastitog profila na Facebooku. 

11. Više zagrljaja

Oksitocin ili “ljubavno ljepilo” važan je kod uspostavljanja socijalnog kontakta. Kada smo okruženi ljudima, razina hormona stresa se smanjuje i osjećamo olakšanje. 

Tijelo proizvodi oksitocin tijekom seksualnog odnosa, dojenja i rađanja. No on se isto tako luči i kod svakog fizičkog kontakta poput prijateljskog zagrljaja. 

Izvor: Znano.st