Matija Puškar: IoT odgovor na koronu

ByteLab je tvrtka koja iza sebe ima nebrojene projekte u području embedded rješenja, IoT-a i razvoja elektronike, a među njihovim klijentima su i velike svjetske kompanije poput Boscha i Philipsa. U razgovoru s Matijom Puškarom CEO-m ByteLaba i članom žirija VIDI e-novationa pokušali smo doznati na koje se sve dijelove poslovanja odrazila globalna kriza uzrokovana pandemijom COVIDA-19. Također smo istražili koje će se donesene tehnološke promjene potencijalno zadržati i kako će izgledati Dan nakon krize u smislu novih ICT rješenja.

Kako je pandemija koronavirusa promijenila način vašeg poslovanja? Mislite li se u potpunosti vratiti na „stari način rada“ jednom kad se steknu uvjeti ili planirate preuzeti nešto od kriznog modela poslovanja?

Pri samom početku pandemije, iako smo imali jasne znakove da se ipak u Kini nešto ozbiljno događa, moram priznati da nismo očekivali dolazak pandemije u Europu. Danas se to čini poprilično naivno, no vrlo brzo po početku pandemije u Europi dio poslovanja koji je moguće prebacili smo na rad od kuće. Ostatak koji nije moguće raditi od kuće, primarno hardware i proizvodnju prilagodili smo siguran rad prema naputcima. Nakon povratka na „staro“ dodatno ćemo evaluirati izbor proizvodnih procesa koje bi radili in-house, a koje bi outsourceali jer u ovakvim situacijama se pokazuje važnost kontrole nad proizvodnim lancem.

Tehnologija je omogućila da mnogi javni servisi, edukacija i poslovanje na neki način nastave raditi. Kako vi vidite da bi tehnologija mogla trajno promijeniti svijet nakon završetka pandemije?

Očekujem značajnije prepoznavanje IoT eco-sustava bez obzira na tehnologiju povezivanja (NB-IoT, Sigfox, LoRa) od strane javnosti i organizacija. Zahvaljujući povezanim uređajima moguće je minimizirati potrebu za ljudskim intervencijama te omogućiti lakšu i bolju kontrolu budućih epidemija, od jednostavnih uređaja za daljinsko očitanje energenata do složenih medicinskih telemetrijskih sustava. Također, očekujem veću potražnju i ulaganje u tehnologiju u consumer-medical sektoru. Značajnim ulaganjem možemo iznjedriti uređaje koji će u budućnosti u real-timeu pratiti ključne parametre te tako povisiti razinu zdravstvene skrbi ponajviše u smjeru prevencije. Trenutno postoji odbojnost prema tehnologijama te vrste, no ova situacija mogla bi promijeniti percepciju te tako otvoriti cijeli niz novih use-caseova. Navedeni zaokret percepcije najbolje je vidljiv u segmentu cijepljenja, gdje se tijekom pandemije smanjio otpor prema cijepljenju.

Koje vrijedne tehnološke i organizacijske lekcije možemo naučiti iz ove situacije?

Ova situacija nas pokazuje da u konačnici nema nedodirljivih. Iako svakodnevno postoji cijeli niz prijetnji čiji ishod može biti vrlo štetan za društvo u cjelini, često smatramo da „neće to nas“ te se zbog te male vjerojatnosti ne ulaže u stvari koje na prvi pogled nisu profitabilne. S tehnološkog stajališta pandemija je vrlo selektivan filter, tvrtke koje su tehnoloških zaostale i nisu krenule s putem tehnologija bit će prisiljene prilagoditi se ili propasti, dok fleksibilne i već digitalizirane tvrtke imaju priliku iskoristi dosadašnja ulaganja i prednost koju su stekli.