Redovita konzumacija kave mijenja strukturu mozga

Kava, kola ili energetski napitak sadrže kofein, psihoaktivnu tvar koja se najčešće konzumira u svijetu. Istraživači sa Sveučilišta u Baselu sada su u studiji pokazali da redoviti unos kofeina može promijeniti sivu tvar mozga.

Nema sumnje, kofein većini nas pomaže da se osjećamo budnije. No, može nam poremetiti san ako se konzumira navečer. Kao što su prethodne studije pokazale, nedostatak sna može utjecati na sivu tvar mozga.

Dakle, može li redovita konzumacija kofeina utjecati na strukturu mozga zbog lošeg sna? Istraživački tim predvođen dr. Carolin Reichert i profesorom Christianom Cajochenom sa Sveučilišta u Baselu i UPK (Psihijatrijska bolnica Sveučilišta u Baselu) istraživao je ovo pitanje u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Cerebral Cortex.

Rezultat je bio iznenađujući. Kofein konzumiran u sklopu studije nije rezultirao lošim snom. Međutim, istraživači su primijetili promjene u sivoj tvari koja se odnosi na dijelove središnjeg živčanog sustava koji se prvenstveno sastoje od staničnih tijela živčanih stanica, dok bijela tvar uglavnom obuhvaća neuralne putove, dugačke produžetke živčanih stanica.

U istraživanju je sudjelovala grupa od 20 zdravih mladih osoba koje redovito piju kavu na dnevnoj bazi. Dobili su tablete koje su trebali uzeti tijekom dva razdoblja od 10 dana i zamoljeni su da tijekom tog vremena ne konzumiraju nikakav drugi kofein. Tijekom jednog razdoblja istraživanja dobivali su tablete s kofeinom, a u drugom tablete bez aktivnog sastojka (placebo). Na kraju svakog 10-dnevnog razdoblja, istraživači su ispitivali volumen sive tvari ispitanika pomoću skeniranja mozga. Također su istraživali kvalitetu sna sudionika u laboratoriju za spavanje bilježeći električnu aktivnost mozga (EEG).

Usporedba podataka otkrila je da je dubina sna sudionika bila jednaka, bez obzira na to jesu li uzeli kofeinske ili placebo kapsule. Ali vidjeli su značajnu razliku u sivoj tvari, ovisno o tome je li ispitanik primao kofein ili placebo. Nakon 10 dana placeba, tj. kofeinske apstinencije, volumen sive tvari bio je veći nego nakon istog vremenskog razdoblja s kofeinskim kapsulama.

Razlika je bila posebno upečatljiva u desnom medijalnom temporalnom režnju, uključujući hipokampus, područje mozga koje je bitno za konsolidaciju pamćenja.

"Naši rezultati ne znače nužno da konzumacija kofeina ima negativan utjecaj na mozak", naglašava Reichert. "No, dnevna konzumacija kofeina očito utječe na naš 'kognitivni hardver', što bi samo po sebi trebalo potaknuti daljnja istraživanja." Dodaje kako su se dosad zdravstveni učinci kofeina istraživali prvenstveno na pacijentima, no postoji potreba za istraživanjima i na zdravim ispitanicima.

Iako se čini da kofein smanjuje volumen sive tvari, nakon samo 10 dana apstinencije od kave ona se značajno regenerirala kod ispitanika. "Čini se da su promjene u morfologiji mozga privremene, ali dosad je nedostajalo sustavnih usporedbi između onih koji piju kavu i onih koji obično konzumiraju malo ili nimalo kofeina", kaže Reichert.