Venera je mogla podržavati život u davnoj prošlosti

Prema znanstvenicima američkog Sveučilišta Brown iz Providencea, danas užarena Venera možda je nekada imala pokrete tektonskih ploča sličnih onima za koje se vjeruje da su se dogodili na ranoj Zemlji. Ovo otkriće otvara primamljive scenarije koji se tiču ​​mogućnosti ranog života na Veneri, njene evolucijske prošlosti i povijesti Sunčevog sustava.

Istraživački tim opisuje korištenje atmosferskih podataka s Venere i računalnog modeliranja kako bi pokazao da bi sastav trenutne atmosfere planeta i površinski tlak bili mogući samo kao rezultat ranog oblika tektonike, procesa ključnog za život koji uključuje višestruke kontinentalne ploče koje se guraju, povlače i klize jedna ispod druge.

Na Zemlji se taj proces intenzivirao tijekom milijardi godina, formirajući nove kontinente i planine i dovodeći do kemijskih reakcija koje su stabilizirale površinsku temperaturu planeta, što je rezultiralo okruženjem koje je pogodnije za razvoj života.

S druge strane, Venera, Zemljin najbliži susjed i sestrinski planet, krenula je u suprotnom smjeru i danas ima površinske temperature dovoljno visoke da rastale olovo. Jedno od objašnjenja je bilo da njezina površina ima samo jednu ploču s minimalnim količinama popuštanja, kretanja i plinova koji se ispuštaju u atmosferu.

Novo istraživanje tvrdi da to nije bilo uvijek slučaj. Kako bi objasnili obilje dušika i ugljičnog dioksida prisutnog u Venerinoj atmosferi, istraživači zaključuju da je Venera morala imati tektonske ploče nakon što je planet formiran, prije oko 4,5 do 3,5 milijardi godina. Rad sugerira da bi ovo rano tektonsko kretanje, kao i na Zemlji, bilo ograničeno u smislu broja ploča koje su se kretale i koliko su se pomicale, a to se također moglo događati na Zemlji i Veneri istovremeno.

"Jedan od zaključaka jest da smo vrlo vjerojatno imali dva planeta u isto vrijeme u istom Sunčevom sustavu koji rade u tektonskom režimu ploča, istom načinu tektonike koji je omogućio život kakav danas vidimo na Zemlji", rekao je Matt Weller, vodeći autor studije.

Ovo podupire mogućnost postojanja mikrobnog života na drevnoj Veneri i pokazuje da su u jednom trenutku dva planeta, koja su u istom solarnom susjedstvu, otprilike iste veličine i imaju istu masu, gustoću i volumen,  bila sličnija nego što se mislilo.

Rad također naglašava mogućnost da bi se tektonika ploča na planetima mogla svesti na vremensko određivanje vremena, a samim time i na sam postanak života.

Istraživači su isprva započeli s radom kako bi pokazali da atmosfere dalekih egzoplaneta mogu biti snažni markeri njihove rane povijesti, prije nego što su odlučili istražiti puno bliži cilj, Veneru.

Koristili su trenutne podatke o Venerinoj atmosferi kao krajnju točku za svoje modele i započeli s pretpostavkom da je Venera imala stagnirajuću ploču tijekom cijelog svog postojanja. Ubrzo su mogli vidjeti da se simulacije koje rekreiraju trenutnu atmosferu planeta ne poklapaju s trenutnim sastavom planeta u smislu količine dušika i ugljičnog dioksida prisutnih u atmosferi i rezultirajućeg površinskog tlaka.

Istraživači su zatim simulirali što bi se moralo dogoditi na planetu da dođe do današnjeg oblika. Kada su uzeli u obzir ograničeno tektonsko kretanje u ranoj Venerinoj povijesti praćeno stagnirajućim modelom koji postoji danas, sve im se poklopilo.

Iz tog razloga tim vjeruje da njihov rad služi kao dokaz koncepta o atmosferama planeta i njihovoj sposobnosti da pruže uvid u prošlost.

Nadolazeća misija NASA DAVINCI, koja će mjeriti plinove u Venerinoj atmosferi, mogle bi pomoći potvrdi nalaza studije, kao što možete vidjeti u ovom videu.

U međuvremenu, istraživači planiraju duboko istražiti što se dogodilo s tektonikom ploča na Veneri. Teorija u radu sugerira da je planet u konačnici postao prevruć, a njegova atmosfera pregusta, 'isušivši' potrebne sastojke za tektonsko kretanje.

Istraživači kažu da detalji o tome kako se to dogodilo mogu imati važne implikacije za Zemlju.

"To će biti sljedeći kritični korak u razumijevanju Venere, njezine evolucije i konačno sudbine Zemlje", rekao je Weller. "Koji će nas uvjeti prisiliti da se krećemo putanjom poput Venere i koji bi uvjeti mogli omogućiti Zemlji da ostane nastanjiva?"

Studiju objavljenu u časopisu Nature Astronomy možete pronaći na ovoj poveznici.