eŠkole budućnosti: Oni znaju kako

Sljedeća školska godina bit će revolucionarna po konačnom uvođenju informatike u škole, ali i eksperimentalne faze kurikularne reforme, 45 tisuća micro:bitova te pilot projekta eŠkole. Cilj pilot projekta, punog naziva “e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće”, jest razvoj digitalno kompetentnih nastavnika i učenika kroz adekvatno opremljene učionice i digitalne alate, odnosno uspostavljanje “digitalno zrelih škola”.

I prije nego su ušle u ovaj pilot projekt, određene škole su samostalno napravile pomake ka digitalnoj transformaciju u podučavanju. Jedna od njih je Osnovna škola Dragutina Tadijanovića (OŠDT) u Vukovaru, koju smo posjetili upravo iz razloga da vidimo kako se već danas, uz pomoć digitalizacije, osnovnoškolsko obrazovanje može nabolje promijeniti.

Promjena dolazi iznutra

Svi imaju ideju kako mijenjati obrazovni sustav. Učenici bi htjeli manje školskih sati i ispita, ali bolju i praktičnu prezentaciju gradiva. Roditelje žele da im djeca po završetku škole budu spremna za život i tržište rada. Profesori bi voljeli imate bolje radne uvjete, manje administrativnih aktivnosti i više slobode u radu. Sve strane pak traže reformu obrazovanja.

Lidija Miletić, ravnateljica OŠDT i učiteljica razredne nastave po zanimanju, smatra da svaka reforma treba krenuti iz škole same: “Mi upravo zato ne dosežemo nikakvu reformu i ne krećemo u nikakvu reformu jer čekamo da nam netko servira da se sve smije. A ako se nešto dobro obrazloži, ako je to pedagoški opravdano, ako to prati uspjeh učenika i rad učitelja, sve se smije”.

Učitelje i profesore se, po njenom mišljenju treba ojačati tako da im se ostavi sloboda da sami osmisle nastavu, a zainteresiranim učenicima se mora pružiti mogućnost da nauče više. Smatra da svaka škola treba biti drugačija, odnosno da su učitelji i profesori u svakoj školi drugačiji pa je, shodno tome, iluzorno očekivati da se u svim školama može postići isti visoki nivo u svim segmentima. Na nastavu se pozitivno može utjecati i tako da se reorganizira sadržaj, odnosno podučava predmete po semestrima.

Nije nužno dobra odluka kratiti gradivo, no bitno je da učenici savladaju temeljna znanja, obrazložila je Miletić: “Nama se sad u školstvu događa da djeca ne savladaju dovoljno dobro temeljna znanja jer ih prebrzo prijeđu. Recimo, čitanje s razumijevanjem se u nižim razredima prelije na program u svim višim razredima jer učenici ne znaju učiti, teško im je čitati ili ne znaju što su pročitali. Ako ne znaju čitati i ne znaju što su pročitali, onda je to prepreka za učenje.”

Digitalizacija za bolje razumijevanje

Digitalizacija nastave učenicima može značajno pomoću upravo u razumijevanju sadržaja. Primjerice, u fizici kod dočaravanja potencijalne i kinetičke energije, navodi nam kao efektivan primjer Ivan Menđušić, profesor fizike, informatike i tehničke škole u tri škole. U praksi, ista znanja mogu primijeniti na izvannastavnim aktivnostima robotike, odnosno micro:bit računalima i mBot robotima.

Umjesto da naštrebaju formule za ispite, ovdje metodom pokušaja i pogreške razvijaju nešto konkretno. Draženka Kovačević, profesorica biologije i kemije, smatra da je vizualizacija iznimno bitna te izdvaja primjer istraživanja krvotoka i probavnog sustava u virtualnoj stvarnosti. S VR naočalama, učenici su također istraživali Rim, govori nam profesor povijesti i njemačkog Darko Tufekčić. Ivana Mažar Marušić, profesorica matematike, koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (IKT) kod dinamične geometrije. Rezultati ovakvog pristupa su bolje ocjene i znanje s razumijevanjem.

“Informatika nije samo predmet u našoj školi, nego ju nastojimo integrirati kroz sve druge sadržaje: hrvatski jezik, biologiju, kemiju, matematiku, povijest, čak i tjelesni odgoj. Ono je podrška svim ostalim predmetima”, objašnjava nam Miletić.

Moja digitalna bilježnica

Učenici u sklopu nastave također koriste tablete te digitalne bilježnice u OneNote aplikaciji, u koje zapisuju, crtaju i objavljuju fotografije o onom što su tog sata radili. Primjerice, na satu kemije, tabletom fotografiraju svaku fazu zadanog pokusa, a profesorica s pristupom zajedničkom repozitoriju bilježnica, odmah može pregledati kako su obavili zadaću, kako je neki učenik napredovao, itd. U bilježnice se također može dodavati domaća zadaća. Važno je napomenuti da učenici i po završetku osnovne škole imaju spremljene te digitalne bilježnice te se kasnije, ako im zatreba, na njih mogu referirati.

Osim toga, rade na integraciji znanja iz više predmeta. Miletić se prisjeća kad su učenici morali snimiti film o ovisnostima. Pri prezentaciji filma dobili su ocjenu iz tri predmeta: hrvatskog jezika (pisanje scenarija), biologije (sadržaj filma) te informatike (snimanje i montaža).

OŠDT održava i projektni tjedan, gdje je više predmeta integrirano kroz jednu temu u jednom tjednu učenja. Za tjedan “Njemačka - zemlja izuma” učenici su snimali reklame za njemačke proizvode, oživljavali plakate pomoću QR kodova, šetali Berlinom kroz VR naočale... Također, povremeno održavaju videokonferencije s razredima iz drugih gradova, pa i zemalja (BiH, SAD).  Sama djeca im dolaze s hrpom ideja za stvaranje digitalnog sadržaja, koji će kasnije biti dostupan novim generacijama.

Ipak, korištenje IKT-a u nastavi nije isključivo, nego komplementarno, slažu se sugovornici. Najbolji rezultati se postižu spajanjem više metoda - od digitalnih alata do pisanja na ploči i izleta u prirodu. U cijeloj priči oko obrazovanja, ne smije se zaboraviti odgojna uloga škole, ističe Miletić. Treba jasno reći kako nije važna samo ocjena, već znanje i sposobnost snalaženja učenika kasnije na tržištu rada. Zato planiraju sljedeće školske godine organizirati radionice na tu temu za roditelje, no i za djecu u pogledu korištenja društvenih mreža. IKT kulturu, odnosno ponašanje na internetu, također treba podučavati.

Nabava IKT opreme

Svakako jedan od većih problema s kojima se škole susreću su financije. “Imamo osjećaj da se rezovi provode tamo gdje se ne bi trebali provoditi”, tvrdi Miletić. Kaže da OŠDT i dvije područne škole s ukupno 90 zaposlenih, od županije mjesečno dobivaju 14 tisuća kuna za pokrivanje programa, materijala za rad, vodu i ostalo.

Škole često moraju imati druge izvore prihoda, poput iznajmljivanja športske dvorane, tražiti donacije, prijavljivati se na natječaje. Ravnateljica OŠDT smatra da škola mora biti tržišno orijentirana u smislu da mora ponuditi nešto što druge škole nemaju, a što će privući roditelje da baš tamo upišu djecu. No s druge strane, isto tako misli kako bi država morala osigurati sredstva za funkcioniranje škole jer to pokazuje stav države prema svojoj budućnosti. Miletić kaže da svoje profesore i učitelje, koji ulažu dodatno vrijeme i trud u kreiranje nastave, može nagraditi jedino stručnim usavršavanjem.  Jedan način na koji bi se Hrvatska mogla profilirati (i profitirati) kao zemlja znanja, smatra Miletić, je obrazovanjemigranata koji ovamo dolaze za potrebe tržišta Europske unije (EU).

Hrvatska bi tim putem mogla dobiti novac od EU da zaposli profesore i učitelje na burzi, a migranti bi stekli znanja i vještine da se nametnu na cjelokupnom EU tržištu rada. “Mi smo premali da bismo bili sami sebi cilj i svrha. Mi moramo promišljati, biti korak ispred i naći načina kako zaposliti svoje ljude, uzeti novac te se nametnuti većima i ekonomski moćnijima, a to možemo”, uvjerena je ravnateljica OŠDT.

<OŠ Brestovec Orehovički, Hrvatsko Zagorje>

"Otvorili smo prvu učionicu u oblaku"

Otvaranjem prve Učionice u oblaku  tzv „Classroom in the cloud“, ulazimo u našoj školi u novi oblik poučavanja gdje se klasični oblici nastave zamjenjuju novim, primjerenijim načinima  za učenike koji koji su tzv. Zip Zap generacija. Danas učenici imaju svoje mobitele kojima dolaze u škole i transfer informacija je danas potpuno drugačiji pa to treba iskoristiti.

Ono što je nekad bilo uobičajeno da se informacije prenose DC-ovima, USB diskovima, eksternim diskovima danas više nije potrebno. Svugdje gdje je pristup Internetu omogućen, moguće je pristupiti našim sadržajima. Ovakve učionice su otvorene u Velikoj Britaniji, SAD-u pa čak i u Indiji.

Važno je da mi kao škola stvaramo novi repozitorij vlastitih digitalnih sadržaja pa upravo u ovoj učinioci koja postaje Učionica u oblaku u doslovnom značenju možemo takav sadržaj stvarati i pripremati za korištenje. U dizajnu učionice napravili smo posebne tzv „lebdećesjedalice“ kako bi učenicima bilo zanimljivo boraviti u njima i kako bi im se pružio poseban ugođaj a u samu učionicu smo postavili i male tribine na kojima mogu sjediti sami učenici,  roditelji pa i drugi zainteresirani građani kako bi imali potpunu socijalnu uključivost cijele zajednice koja je nama jako bitna. Mi u našoj školi imamo čak i veći broj upisane djece svake godine, a možda je naša angažiranost oko inovacije u nastavi i uključivanje zajednice razlog tome.

Dvojaka je funkcija učinioce koja je namijenjena primarno za hrvatski jezik te medijsku kulturu. U njoj imamo vlastiti TV studij „Srce Zagorja“u kojem stvaramo vlastiti program kojeg distribuiramo preko vlastitog YouTube kanala no imamo već 6 mjeseci i vlastiti radio program koji ide u eter 24 sata dnevno. U posljednjih 7 godina prosječno smo godišnje  uključeni u 5-6 različitih projekta financiranja. Ove godine smo u dva EU projekta, dva državna te 2 županijskog karaktera. 

Ovakve učionice ne pružaju samo benefit u nastavi nego djecu čine zadovoljnijom i kvalificiranijom za nastavak školovanja jer učenici koji su bili odlični u osnovnoj školi i dalje su u srednjoj školi odlični što znači da radimo dobar posao. Imamo alumni i tako pratimo njihovo daljnje školovanje tako da možemo znati gdje griješimo i na tome odmah radimo da to poboljšamo.

NAPOMENA: Tekst u ovom članku prenesen je iz teme E-škole u aktualnom broju časopisa VIDI br. 269-270 koji možete kupiti na svim kioscima u zemlji. Uz časopis ćete dobiti i veliki poster koji demistificira i slikovito opisuje "anatomiju" micro:bit računala koja su ove godine podijeljena na klupe 40.000 učenika. Vjerujemo da će poster biti koristan u školskim učionicama širom Hrvatske.