Vodik u energetskoj tranziciji hrvatskog gospodarstva

Hrvatska strategija za vodik od 2021. do 2050. godine za glavni cilj ima poticanje proizvodnje i uporabe vodika kao zamjene za fosilna goriva. Pred domaćim gospodarstvom je dug, skup i kompliciran proces energetske tranzicije, a vodik bi u njemu trebao biti važan kotačić, posebice u sektoru prometa i industrije, poručeno je s predstavljanja koje je održano u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

„Vodik kao gorivo budućnosti, s naglaskom na obnovljivi vodik, nudi rješenje za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora, osobito onima koji smanjenje emisija teško mogu postići. Vodik će za te sektore biti od velikog značaja kako bi zadržali konkurentnost. Od 200-tinjak projekata u svijetu koji se bave razvojem i primjenom tehnologije vodika, na EU otpada čak 55 posto – čime je definitivno postala predvodnik u ovom polju. Ovom Strategijom Hrvatska bi trebala ući u taj prestižni klub zemalja koje razvijaju vlastite tehnologije i konkretnije pridonose postizanju zelenih ciljeva EU.

U HGK primjenu vodikovih tehnologija i vodika kao energenta vidimo kao veliku priliku za hrvatske tvrtke, u energetici, u prometu i industrijskim procesima, a posebno veliki potencijal predstavljaju petrokemijska postrojenja i rafinerije. Treba spomenuti i regionalnu inicijativu uspostave Doline vodika Sjeverni Jadran“, istaknula je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, dodavši kako će nam za energetsku tranziciju na raspolaganju biti značajna financijska sredstva iz različitih programa, nacionalnih i europskih.

„HGK je partner tvrtkama na tom putu, kroz informiranje i educiranje za prijavu projekata. Svojevrsni kamen temeljac za djelovanje je naša Grupacija za vodik HGK koja je na inicijativu tvrtki osnovana u sklopu našeg Udruženja energetike. Jedna od prvih aktivnosti Grupacije bila je pokretanje projekta Mapiranja hrvatskog gospodarstva za razvoj vodikovih tehnologija kojemu je cilj identificiranje tvrtki predvodnika u razvoju vodikovih tehnologija i definiranja njihove pripadnosti pojedinom segmentu vodikovog lanca vrijednosti“, naglasila je Šćulac Domac.

Ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Kristina Čelić, izjavila je da će nam Strategija za vodik pomoći u transformaciji gospodarstva na niskougljično i omogućiti da ostvarimo visoko postavljene europske ciljeve. „Strategija je posebno važna za sektor prometa jer je tu veliki potencijal korištenja vodika. Kod nas tu pričamo i o morskom i željezničkom, a ne samo cestovnom prometu i to je velika prilika da zaštitimo Jadran od fosilnih goriva“, kazala je Čelić, uz napomenu da nam je cilj do 2030. godine 40 posto potrošnje ukupne energije imati iz OIE. Uzevši u obzir trenutno stanje i potencijal, poručila je da možemo biti i ambiciozniji po tom pitanju.

Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja detaljnije je predstavio Strategiju apostrofiravši da se temelji na četiri smjernice: proizvodnji vodika, pohrani, korištenju te obrazovanju i razvoju. 

„Proizvodnja je temeljena na niskougljičnom vodiku, naglasak je na razvoju novih tehnologija, odnosno elektrolizi vode, a tu su i piroliza ili uplinjavanje otpada. Nastojat ćemo da mjesto proizvodnje ujedno bude i mjesto potrošnje kako bi se rasteretio energetski sustav. To će kratkoročno pomoći i oko skladištenja, a dugoročno gledamo na prenamjenu postojeće infrastrukture za skladištenje i transport.

Prvenstveno pri tom mislimo na postojeće plinovode, ali i izgradnju novih. Za intenzivniju primjenu u prometu je važna nabava vozila na vodik, ali i izgradnja punionica. Ulaganja u elektrolizatore i punionice su u posebnom fokusu Strategije. Edukacija stručnjaka je ključna, uz razvoj i komercijalizaciju novih tehnologija, a tu je i potencijalni regionalni centar za vodik zamišljen kao središnje mjesto povezivanja znanosti i gospodarstva“, pojasnio je Jukić.

Izvanredna profesorica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Ankica Kovač, istaknula je kako je implementacija Strategije praktički već počela, ali da je glavnina posla tek pred nama. „Stoga je žurno donijeti akcijske planove kako bi se zacrtani ciljevi ostvarili. Potrebe za vodikom su sada već dosta velike i tu je velika prilika za naše kompanije. Vodik neće sam na svojim leđima iznijeti energetsku tranziciju, ali će biti važan kotačić u njoj.

Najbitniji nam je prijenos znanja od znanosti prema struci, a toga nema bez kvalitetne političke podloge. U ovoj strategiji smo dobili baš to, sada smo na putu energetske tranzicije koja će biti duga i skupa, ali drugog puta nemamo. Proizvodnja vodika kod nas nije znanstvena fantastika, dapače, uz malo više ambicije možemo biti ne samo proizvođači već i izvoznici“, zaključila je Kovač.

Nakon uvodnih izlaganja otvorena je rasprava koja je pokazala da su poduzetnici vrlo zainteresirani za uvođenje vodika kao zelenog goriva, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatska gospodarska komora pozivaju sve da se uključe u javno savjetovanje oko Prijedloga Strategije koja traje do 27. veljače. Svoje primjedbe, mišljenja, ideje, izmjene i dopune možete iznijeti OVDJE.