University of Sheffield
Kamena prašina povećava prinose i smanjuje CO2
Nakon četverogodišnje studije pokazalo se da je kamena prašina korisna za uzgoj kultura, ali i da ima ulogu uklanjanja ugljika.
Studija koju su vodili istraživači Leverhulme centra za ublažavanje klimatskih promjena britanskog Sveučilišta Sheffield pokazuje da je pristup uklanjanju ugljika kamenom prašinom također povećao prinose kukuruza i soje za 12 do 16 posto. Prema njihovom istraživanju kamena prašina može ukloniti oko 3 do 4 tone atmosferskog ugljičnog dioksida po hektaru godišnje.
Novo istraživanje provedeno je tijekom četverogodišnjeg razdoblja na Energy Farmu Sveučilišta u Illinoisu, na poljima na kojima su kukuruz i soja uzgajani na principu rotacije. Neke parcele u tim poljima ostavljene su neobrađene kako bi služile kao kontrole, dok je na drugima bazaltna prašina primijenjena u količini od 50 tona po hektaru svake godine.
U konačnici je utvrđeno da su prinosi tretiranih parcela bili 12 do 16% veći od onih kontrolnih.
Ovaj ishod uglavnom je posljedica činjenice da je bazalt povisio pH tla, što je zauzvrat povećalo sposobnost biljaka da preuzmu hranjive tvari koje su već prisutne u tlu. Osim toga, kako se bazalt raspadao u tlu, oslobađao je vlastite hranjive tvari poput fosfora, kalija i kalcija.
Kao dodatna prednost, biljke s parcela tretiranih bazaltom imale su više mikro i makronutrijenata, povećavajući njihovu hranjivu vrijednost i za ljude i za stoku. Učinak sekvestracije ugljika također je potvrđen.
Znanstvenici kažu da bi se kamena prašina mogla dobiti iz izvora kao što su rudarske operacije, a poljoprivrednicima bi se mogli dati financijski poticaji da je raspršuju na svojim poljima.
Rad o istraživanju objavljen u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences možete pronaći na ovoj poveznici.
Učitavam komentare ...