SRCE DEI 2023 konferencija

U razdoblju od 28.03. do 30.03.2023. godine je u prostorima Mozaik Event Centra i Sveučilišnog računskog centra, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Grada Zagreba, održana sada već tradicionalna konferencija pod nazivom Srce Dani e-infrastrukture (Srce DEI 2023). Konferencija je bila ujedno i završna konferencija nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO). 

Otvaranju konferencije prisustvovali su čelnici visokih učilišta i drugih ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Grada Zagreba te čelnici partnerskih ustanova na projektu HR-ZOO.

Konferencija: je okupila brojne ugledne uzvanike koji su se našli u ulozi govornika, predavača, ili su samo pomno slušali zanimljiva izlaganja

Bogat program

„Tijekom tri dana je na konferenciji sudjelovalo više od 430 sudionika, održano je 13 radionica, više od 45 predavača održalo je predavanja koja su bila podijeljena u deset tematskih blokova te su održana četiri panela tijekom kojih su stručnjaci razmijenili znanja, iskustva te očekivanja i ideje za daljnji razvoj u području naprednog računanja u znanosti i gospodarstvu, otvorenih znanstvenih publikacija, kvantnih tehnologija i kvantnih komunikacija te u području otvorene znanosti. Ove godine imali smo i 27 poster prezentacija, čime smo ostvarili veliki iskorak u odnosu na prošlu godinu te nas veseli veliki interes dionika iz zajednice za sudjelovanje u programu naše konferencije i predstavljanje projekata u kojima sudjeluju“, pojasnio je predsjednik Programskog odbora konferencije Srce DEI 2023, dr. sc. Slaven Mihaljević.

Ivan Marić: Ravnatelj Srca je istaknuo da su podaci srž današnje znanstvene djelatnosti

U uvodnom predavanju je ravnatelj Srca Ivan Marić istaknuo: “Podaci su srž današnje znanstvene djelatnosti, a provedba istraživanja nezamisliva je bez uporabe naprednih računalnih resursa koji značajno utječu na skraćivanje vremena potrebnog za dolazak do rješenja. S ponosom ističem da je Srce uspjelo u uspostavi nove generacije nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO koju stavljamo na raspolaganje akademskoj i znanstvenoj zajednici. Svjesni smo da je e-infrastruktura potpuna ako s jedne strane ima napredne računalne, spremišne i mrežne resurse, a s druge strane podatke, i zbog toga smo prije dvije godine pokrenuli inicijativu za Hrvatski oblak za otvorenu znanost sa ciljem promicanja otvorene znanosti u Hrvatskoj. Našu e-infrastrukturu povezali smo s europskim infrastrukturama, aktivno smo uključeni u Europski oblak za otvorenu znanost kako bismo našim znanstvenicima i istraživačima stvorili okruženje za rad kakvo imaju i njihovi kolege u svijetu. Pored toga, želimo i dalje aktivno nastaviti raditi na širenju pozitivnog utjecaja akademske zajednice, znanja i iskustava razvijenih unutar nje na ostale dijelove društva: javni sektor i gospodarstvo. Jedan od ciljeva Srca je privlačenje i zadržavanje talenata: kako znanstvenika, nastavnika i studenata - korisnika naših usluga - da ostanu i nastave svoje znanstvene karijere u Hrvatskoj, tako i stručnjaka koji u Srcu osmišljavaju i izgrađuju sve potrebne sustave i digitalne usluge.“ 

Kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, okupljenima se prigodnim govorom obratio ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, koji je ovaj događaj istaknuo kao primjer uspješnih projekata u razvoju znanstvene infrastrukture.

Veza između superračunala i umjetne inteligencije

Nakon otvaranja konferencije održano je prvo pozvano predavanje dr. sc. Eng Lim Goha, potpredsjednika i glavnog tehničkog direktora za napredno računanje i umjetnu inteligenciju u tvrtki Hewlett Packard Enterprise. U svojem predavanju  objasnio je vezu između superračunala i umjetne inteligencije te načine za treniranje modela umjetne inteligencije, kako bi postali što uspješniji u obradi upita i isporuci rezultata. Objašnjen je i model distribuiranog učenja uz istovremenu zaštitu primarnih podataka te način razmjene zaključaka i znanja nastalih na temelju tih podataka. 

Drugo pozvano predavanje održao je dr. sc. Giorgio Rossi, profesor fizike na Sveučilištu u Milanu te predstavnik Italije u Upravnom odboru EOSC-a. Dr. Rossi je u predavanju istaknuo važnost FAIR podataka i podatkovnih usluga za istraživanje, te njihovu brzu razmjenu između brojnih istraživačkih infrastruktura sa ciljem ostvarivanja boljih i preciznijih rezultata različitih istraživanja.

Predstavljanje: prvog petaskalarnog računala u Hrvatskoj koje je smješteno u prostoru novog podatkovnog centra na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj Sveučilišta u Zagrebu

Ovo predavanje ujedno je predstavljalo svojevrstan uvod u nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a, tijekom kojeg je održana prezentacija nacrta Hrvatskog plana za otvorenu znanost, pripremljenog u okviru Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). U okviru plana definirano je deset glavnih ciljeva, dok se u tri poglavlja dodatno razrađuju specifični ciljevi te niz provedbenih aktivnosti. Nacrt će uskoro biti objavljen na web stranici Inicijative te proslijeđen Ministarstvu znanosti i obrazovanja na daljnje postupanje.

Osim spomenutih plenarnih predavanja, tijekom konferencije održan je i veći broj panela, a u pretkonferencijskom danu i radionica, koje pokrivaju različita područja djelovanja Srca. Na primjer, „Računalno kemijski alati na infrastrukturi za napredno računanje“, „Kako izraditi aktivnost Lekcija u sustavu Moodle“, „GitLab od planiranja do produkcije“, „Napredno računanje u HR-ZOO-u“, „CroRIS za znanstvenike“, „Deep reinforcement learning in chemistry“ i ostale. 

Napredno računanje za razvoj hrvatske znanosti i gospodarstva

Tijekom panela „Uloga naprednog računanja u razvoju znanosti i gospodarstva“, panelisti Nikola Blažević, osnivač i vlasnik Mikrotvornice, dr. sc. Kristian Horvath, načelnik Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u Državnom hidrometeorološkom zavodu, akademik Bojan Jerbić sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, te prof. dr. sc. Domagoj Vulin sa Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su iz svoje perspektive govorili o značaju i utjecaju naprednih tehnologija zasnovanih na računarstvu visokih performansi na njihovo vlastito područje djelovanja. 

U okviru bloka „Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju“, prezentirana su tri primjera korištenja mikrokvalifikacija na fakultetima kao obrazovnih modula koji u kraćem vremenu omogućavaju studentima stjecanje određenih znanja i vještina. Pri tome ujedno podržavaju cjeloživotno učenje te pružaju fleksibilne i modularne mogućnosti učenja. Srce je u ovom bloku predstavilo podršku korištenju mikrokvalifikacija u visokom obrazovanju, a nakon toga otvorena je rasprava sa sudionicima. 

Otvorene znanstvene publikacije u Hrvatskoj

Panelisti u okviru bloka “Znanstveno izdavaštvo i Hrčak: časopisi, zbornici, knjige” bili su dr. sc. Dragan Bagić, inicijator platforme Open Press, prof. dr. sc. Daria Pašalić, predsjednica Savjeta Hrčka i urednica časopisa Biochemia Medica, Mišo Nejašmić, direktor Naklade Jesenski i Turk, dr. sc. Stjepan Matković, predsjednik Povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost MZO te Draženko Celjak, predstojnik Sektora za upravljanje podacima Srca. Panelom je započet dijalog između različitih dionika znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj, u kojem je iz različitih perspektiva sagledana mogućnost i potreba za uspostavom podrške za znanstvene knjige u okviru Hrčka. Tema je okupila velik broj sudionika iz znanstvene i akademske zajednice u zanimljivoj raspravi oko toga gdje se nalazimo po pitanju otvorenih znanstvenih publikacija u Hrvatskoj, koji se izazovi pri tome pojavljuju, te kako odgovoriti na njih. U raspravi je obuhvaćena i primjena umjetne inteligencije u razvoju znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj.

HR-ZOO: projekt igra važnu ulogu Srca u povezivanju znanosti i visokog obrazovanja, rečeno je više puta tijekom Srce Dei 2023 konferencije  

Sudionici konferencije imali su priliku tijekom tematskog bloka „Katalog usluga HR-ZOO“ saznati detalje u vezi rezultata projekta HR-ZOO, kao i pojedinosti o novim, odnosno unaprijeđenim uslugama Srca. Usluge „Virtualni podatkovni centri“ i „Napredno računanje“ na raspolaganju su korisnicima od početka travnja.  U okviru tematskog bloka „Kvantne komunikacije“, Bojan Schmidt iz CARNET-a je predstavio projekt CROQCI, a panelisti su bili: prof. dr. sc. Dubravko Babić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ticijana Ban s Instituta za fiziku, Davor Jovanović iz Srca, dr. sc. Martin Lončarić s Instituta Ruđer Bošković i prof. dr. sc. Dragan Peraković s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Panelisti su razgovarali o tome što su kvantne tehnologije i kvantne komunikacije, gdje se Hrvatska u tome svemu nalazi te zbog čega je važan daljnji razvoj tih tehnologija. 

Digitalna preobrazba sustava visokog obrazovanja nužna je za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Što se podrazumijeva pod digitalnom preobrazbom u okviru provedbe projekta e-Sveučilišta te koje će se sve aktivnosti provoditi u razdoblju od iduće tri godine predstavili su projektni partneri CARNET, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Srce tijekom bloka  „Projekt e-Sveučilišta“. 

Hrvatski oblak za otvorenu znanost

Nakon prezentacije Hrvatskog plana za otvorenu znanost uslijedila je panel rasprava “Tko, što i kako dalje s otvorenom znanošću u Hrvatskoj?” u kojoj su sudjelovali: dr. sc. Antica Čulina s Instituta Ruđer Bošković, znanstvenica koja se bavi ekologijom, ali i proučavanjem otvorene znanosti i istraživačkih procesa; Lea Lazzarich, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci i koordinatorica aktivnosti vezanih za otvorenu znanost na Sveučilištu; prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost Sveučilišta u Zagrebu; i dr. sc. David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. U raspravi se stiglo i do nekoliko zajedničkih zaključaka: otvorena znanost svakako donosi mnoge prednosti i novu kvalitetu u znanost i istraživanja, za njezin razvoj izuzetno je važno osigurati kvalitetan sustav i različite oblike podrške istraživačima u primjeni načela otvorene znanosti, a jednako tako i prilagođavati sustave vrednovanja institucija i projekata, kao i sustave vrednovanja, nagrađivanja i napredovanja znanstvenika i nastavnika na način da se umjesto pretežno kvantitativnih pokazatelja prepoznaju i  kvalitativni doprinosi, uključujući one koje posebno promovira i podrazumijeva otvorena znanost. Podržan je nastavak rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost kao zajedničke platforme za promicanje i koordinaciju aktivnosti vezanih uz primjenu otvorene znanosti u Hrvatskoj i povezivanje s Europskim oblakom za otvorenu znanost (EOSC).

Pored toga, sudionici konferencije imali su priliku saznati novosti koje se odnose na svakodnevno poslovanje visokih učilišta sa studentima tijekom tematskog bloka „Iskoraci u administraciji studenata“. Iskoraci ostvareni u izgradnji virtualnog kampusa UNIC te novosti vezane za studentske iskaznice bile su teme bloka „Informacijska podrška mobilnosti u Europi“. 

Digitalne tehnologije za lakše praćenje nastave

Cilj bloka „Digitalna pristupačnost za bolje iskustvo učenja“ bio je ukazati na važnost digitalne pristupačnosti digitalnih nastavnih materijala, mrežnih stranica i aplikacija za potrebe nastave kako bi bile što pristupačnije svim studentima, posebice onima s invaliditetom. U obliku kratkih prezentacija sudionici su dobili informacije vezane za Zakon o pristupačnosti, kao i o tome kako postaviti nastavne materijale primjenjujući smjernice za pristupačnost te kako pomoću digitalnih tehnologija omogućiti studentima da lakše i kvalitetnije prate nastavu i prolaze kroz nastavne materijale i nastavne aktivnosti. Uz to su nastavnici s Grafičkog fakulteta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili primjere rada sa studentima s invaliditetom na svojim kolegijima.   

Srce DEI 2023: je ujedno bila i završna konferencija nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), u okviru koje je predstavljena nova generacija nacionalne e-infrastrukture i najjače superračunalo u Republici Hrvatskoj “Supek”

Novosti u sustavu CroRIS te način na koji on služi kao katalog usluga Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost bili su predstavljeni tijekom tematskog bloka „CroRIS i Znanstveno-tehnologijsko predviđanje“.

Poseban dio konferencije bio je povezan s predstavljanjem najjačeg hrvatskog superračunala „Supek“, čije su performanse detaljnije opisane u posebnom tekstu.