Zašto je Gordan Gledec održao govor godine?

Kada sam kao glavni urednik VIDI-a pozvan na godišnju svečanost Dana Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu nisam puno očekivao od događaja koji je podrazumijevao ipak protokolarne govore visokih uzvanika i naravno lijepe prizore dodjela godišnjih nagrada vrijednim studentima i istraživačima, no kao tehnološki medij nastojimo se odazivati na pozive važnih aktera u maloj ali žilavoj tehnološkoj zajednici naše zemlje pa i šire, jer je to naša misija svih 30 godina, pa smo tako i sada učinili. 

Isprazne poruke političara naučili smo već slušati bez imalo interesa za sadržaj jer ga obično i nema pa niti ovdje nisam očekivao drugačiji ishod. Sjedio sam tako slušajući slatkaste ali ipak sterilne i ne sadržajne poruke visoke političke elite naše zemlje i glavnog grada nam Zagreba. Razočaravajuće. Planovi i programi zvučnih naziva o kojima slušamo desetljeća. Vrlo tanko sadržajem i ambicijama. Isprazna obećanja nalik lošem meniju nekakve zapuštene zalogajnice na okretištu tramvaja. Pomaci su kontinuirano mali, a posebno naspram potencijala kojeg nesumnjivo imamo kao zemlja i kojeg uporno zapostavljamo.

Nakon predsjednika Milanovića, gradonačelnika Tomaševića, državnog tajnika Gršića i rektora Sveučilišta Borasa koji me svojim govorom uvjerio da je definitivno stigao trenutak za moj skori odlazak s događaja, konačno na scenu nastupa dekan FER-a Gordan Gledec koji je do tada strpljivo i u maniri dobrog domaćina i gentlemena ali prije svega mudrog dekana najboljeg fakulteta u državi, sve to i sam morao slušati, smješkati se i biti ljubazan.

Već ranije je Gordan Gledec vrlo hrabro znao otvoreno kritizirati mehanizme koji upravljaju obrazovnim sustavom u zemlji no sada je odlučio ići do kraja. Gledajući ljude u dvorani izravno u oči, smireno i uvjerljivo izlagao je svoje stavove na temelju svog životnog i radnog iskustva, kako bi na kraju došao do gromoglasnog pljeska koji je trajao 40 sekundi.

U punoj dvorani, pred očima svojih studenata, profesora, partnerskih fakulteta, tvrtki i medija rekao je u 20 minuta sve što se tiče našeg obrazovanja, ali društva i naroda u cjelini. Ukratko rekao je – „Ljudi, pa car je gol. Možemo se praviti da imamo neke reforme, strategije i planove ali vrijeme opasno otkucava, nestajemo kao narod i nije više dovoljno klimati glavom, smješkati se i očekivati pomake od političkih oportunista.

Društvo će nam biti pravedno onda kada ćemo znati kako se ispravno ponašati prema najslabijima među nama, koliko ih potičemo na obrazovanje i pratimo do zrele dobi, te koliko se bavimo njihovim životima u smislu razvoja osobnih kompetencija sve do biološkog kraja svakog pojedinca u našoj zajednici“.

Niže pročitajte vrlo hrabar pa rekao bih, gotovo državnički govor Gordana Gledeca, dekana FER-a.  Nadam se osobno i budućeg rektora našeg najvećeg Sveučilišta, kojeg smo integralno prenijeli u pisanoj riječi. Biti će vam jasno zašto mislim da je ovo GOVOR GODINE. Sve što je rekao dekan FER-a ne tiče se samo FER-a ili novih tehnologija. Ovo je izrekao čovjek koji vodi uspješnu obrazovnu instituciju slijedeći dobru praksu svojih prethodnika i ostaviti će je u ruke svog vjerojatno, također sposobnog nasljednika.

Ovo je rekao čovjek kakvih srećom ima još u ovoj zemlji ali vrijedno rade i uglavnom šute puštajući drugima s manje sposobnosti da vode planove za budućnost naše djece i ovdje ne mislim samo na političare koji su „dežurni“ krivci. Svaki pojedinac ove zemlje je osobno odgovoran za rast i razvoj društva.

Svakom, ali baš svakom stanovniku ove zemlje mora stati do izvrsnog obrazovanja svakog pojedinca, od osnovne škole do cjeloživotnog obrazovanja jer samo odlično obrazovani možemo biti dobro informirani i biti u stanju razdijeliti glupost od pameti. Samo tada s vremenom možemo postati mudar narod koji zna koristiti svoje prilike kako bi gradili društvo jednakosti.

No da ne duljim evo toga što bi trebao čuti svaki političar u ovoj zemlji ali i svi odgajatelji, nastavnici, profesori, roditelji, učenici i studenti.

Tko je sve ove godine od studenata i istraživača dobio nagrade FER-a pogledajte na ovom linku.

Gordan Gledec na godišnjoj svečanosti dodjele nagrada najuspješnijim studentima i djelatnicima FER-a:

"Možemo li postati zemlja inovacija?"; "Kakav doprinos razvoju gospodarstva zasnovanog na inovacijama može dati FER?"; "Što povezuje nas s drugim fakultetima i akademijama?"; "Kakvo sveučilište trebamo?"

Prošle godine naš dan fakulteta održan je kao skromna svečanost za 30-tak profesora i studenata i predstavnika poduzeća partnera a koje su željele osobno dati nagrade studentima i istraživačima na čemu im se posebno zahvaljujemo.

To pokazuje koliko su značajne veze FER-a i gospodarstva. Pogled i pitanja koje smatramo bitnima za budućnost su gospodarstvo zasnovano na inovacijama, obrazovanju budućih stručnjaka i uloga FER-a i Sveučilišta u ostvarenju bolje budućnosti.

„Temelj snage najjačih svjetskih ekonomija leži u visokotehnološkom sektoru“

U najvećem dijelu ljudske povijesti, navike su se mijenjale polako. Za to su ponekad trebala i stoljeća. Promjene uzrokovane visokim tehnologijama mnogima je teško pratiti, a njihov glavni pokretač su znanje i inovacije. U takvom je svijetu obrazovanje, a posebice ono cjeloživotno jedini način da držimo korak s naprednima. Temelj snage najjačih svjetskih ekonomija leži u visokotehnološkom sektoru, čiji je napredak nezamisliv bez kvalitetno promišljenog obrazovanja i znanstvenih  istraživanja.

Premda se Hrvatska ne može uspoređivati s vodećim ekonomijama svijeta poput Amerike, Kine, Japana ili Njemačke po BDP-a naprosto radi svoje veličine, itekako se možemo ugledati u zemlje koje su pri samom svjetskom vrhu po BDP-u po glavi stanovnika, kao što su Švedska, Finska, Irska ili Danska, a koje su s nama usporedive i po veličini i po broju stanovnika – uvodno je rekao dekan Gledec.

To su zemlje koje osiguravaju pristojan život svojem stanovništvu a ujedno su poželjna odredišta za privlačenje globalnih talenata koji osiguravaju njihov gospodarski rast

 Njihov prosperitet ima negativan utjecaj na depopulaciju zemalja koje se ne snalaze u modernim izazovima i koje nisu prepoznale kako zadržati svoje i privući tuđe talente - dodao je dekan FER-a.

„još je teže prihvatiti činjenicu da za malene zemlje poput Hrvatske oslanjanje na tradicionalne industrije bez inovacija nije održivo“

Svi oni pokazuju nam da su promjene na bolje moguće ako ima volje i pameti. Mnogi teško mogu pratiti brzinu promjena koje su zadnjih desetljeća donijele visoke tehnologije, a još teže prihvatiti činjenicu da za malene zemlje poput Hrvatske oslanjanje na tradicionalne industrije bez inovacija, pogotovo onih u kojima zbog ekonomije razmjera pobjeđuju veći i mnogoljudniji, nije održivo niti za zadržavanje stečenih pozicija zbog žestoke globalne konkurencije, a kamoli za rast.

„Stvorila se kritična masa ljudi koja je spremna pogurati promjene, a pri tome ne mislimo na vlast.“

 Primjer hrvatske brodogradnje naučio nas je na težak i skup način da su u današnje doba agilnost i prilagodljivost novim realnostima preduvjet preživljavanja. U središtu svakog brzorastućeg gospodarstva utemeljenog na znanju stoji inovacija. Četiri najvrjednija brenda na svijetu, Amazon, Apple, Microsoft i Google, nastala su kao startupovi u gospodarstvu koje oprašta neuspjehe, u Americi u branši u kojoj se znanje najbrže razvija ali i najbrže zastarijeva – ICT-u i koji svoj rast hrane globalno a ne lokalno.

„U središtu svakog brzorastućeg gospodarstva utemeljenog na znanju stoji inovacija.“

I po pitanju ciljanog tržišta ali i po pitanju privlačenju talenata u ta poduzeća. Startupovi su kompanije koje su po svojoj definiciji predodređene za eksponencijalni rast što je moguće postići u ICT-u ali teško u mnogim drugim tradicionalnim industrijama.

„Jal prema uspjehu sastavni je dio mentalnog sklopa“

„Hrvatska je zemlja u kojoj se neuspjeh smatra društvenom sramotom. Jal prema uspjehu sastavni je dio mentalnog sklopa, a startupovi ne rastu u ovim krajevima. Srećom, u Hrvatskoj je stasala nova generacija inovatora koja je počela mijenjati mentalno stanje nacije, i koja je svojim uspjesima pokazala da neke čudne životinje poput jednoroga ipak mogu uspjeti, čak i u Hrvatskoj“, rekao je dekan FER-a.

„Infobip je uspio usprkos i unatoč lokalnom okruženju“

Infobip je prvi hrvatski pandan gore navedenoj velikoj četvorki koja pokazuje da Hrvatska postaje biti spremna krenuti putem onih zemalja koje bi nam trebale biti uzor. Po svemu sudeći Infobip je uspio usprkos i unatoč lokalnom okruženju, a čini se da imamo još takvih primjera na vidiku jer se stvorila kritična masa ljudi koja je spremna pogurati promjene, a pri tome ne mislimo na vlast. O tome govore primjeri hrvatskih startupova koji su imali globalni uspjeh, poput startupova Nanobita, Fivea, Infinuma, Photomatha, Microblinka, CroTeama, Gideon Brothersa, Agrivia, Oradiana i mnogih drugih.

„Hrvatska sa svojim demografskim i biološkim potencijalom dodatno narušenim depopulacijom ne može zadovoljiti potrebe ICT industrije za rastom“

Čak je i Amazon prije nekoliko dana u Zagrebu otvorio svoj R&D ured. ICT je najprosperitetnije visokotehnološko područje koje u Hrvatskoj ostvaruje dvoznamenkaste stope godišnjeg rasta, a najvažniji resurs te industrije je visokoobrazovana radna snaga.

Nemogućnost popunjavanja potreba za radnom snagom tog brzo rastućeg područja ujedno je glavna je opasnost da sektor dođe u zasićenje i prestane biti motor koji Hrvatsku gura naprijed. Prema najoptimističnijim procjenama, u Hrvatskoj ukupno oko 2.000 studenata završi neki studijskih programa kompatibilnih s ICT-om. To je daleko premalo za popunjavanje trenutačnih potreba ICT-a, čak i uz pretpostavku da se nitko ne iseli iz Hrvatske u potrazi za boljim uvjetima rada.

Hrvatska sa svojim demografskim i biološkim potencijalom dodatno narušenim depopulacijom ne može zadovoljiti potrebe ICT industrije za rastom.

Već bi povećanjem interesa za STEM područjem od 10 posto bilo bi vrlo težak zadatak, a dvjestotinjak dodatnih inženjera na postojećih 2000 koji izlazi na tržište rada svake godine, predstavlja kap u moru potreba ICT industrije. Koliko zapravo malo prostora ima za rast govori činjenica da se na godišnjoj razini cijele Hrvatske ne popune svi upisni kapaciteti za ICT studije.

„Trebamo privući globalne talente, internacionalizirati studije, povećati dostupnost rizičnog kapitala„

Pogledamo li koje zemlje su lideri u području visokih tehnologija niti jedna stručnjake nije našla bez ozbiljnog dotoka globalnih ICT talenata. Primjerice, danas su inženjerski studiji u cijeloj EU besplatni, najčešće putem državnog sufinanciranja što mnoge studente potiče na dolazak i ostanak u državi koja im to omogućuje.

Ključno je pronaći načine kako Hrvatsku učiniti privlačnim odredištem za one najbolje. Primjeri poput Rimac automobila pokazuju da je to i nužno i moguće. Jer da bi narasli na preko 1000 zaposlenika trebali su pridobiti stručnjake iz preko 35 zemalja cijelog svijeta od kojih s nekim specifičnim profilima znanja u Hrvatskoj uopće nema. Trebamo privući globalne talente, internacionalizirati studije, povećati dostupnost rizičnog kapitala za pokretanje startupova i prepoznati ICT kao vertikalnu stratešku djelatnost koja će dobiti istinsku potporu države.

„Agencijski tip poduzeća u najvećem djelu sačinjenih od programera s vrlo malim udjelom drugih struka ne stvara ni intelektualno vlasništvo ni dodanu vrijednost proizvoda nastalih u Hrvatskoj“

Hrvatska je u dosadašnjim strategijama razvoja, ICT tretirala kao sekundarni, uslužni, horizontalni sektor. To je rezultiralo razmjerno nepovoljnom strukturom ICT sektora koji mahom sačinjavaju kompanije temeljene na agencijskom modelu pružanja usluga razvoja, koje su u najvećem dijelu sačinjene od programera s vrlo malenim udjelom drugih struka. Takva poduzeća na globalnom tržištu mogu postići atraktivne prihode za svoje zaposlenike, ali je sinergijski efekt na moguće preoblikovanje tržišta rada izuzetno slab. Takva poduzeća ne stvaraju ni intelektualno vlasništvo ni dodanu vrijednost proizvoda nastalih u Hrvatskoj nego se njihovo znanje ugrađuje u proizvode stranih kompanija koje će to u konačnici kapitalizirati, jačajući vlastita gospodarstva.

Samo strategija države koja ICT prepoznaje kao ključnu vertikalnu djelatnost može te trendove promijeniti kako bismo povećali udio ICT poduzeća koja se ne temelje na agencijskom modelu razvoja nego na razvoju proizvoda jer takva poduzeća trebaju interdisciplinarne timove i imaju potencijal ostvarivanja visoke dodane vrijednosti. Pitanje jesmo li spremni za transformaciju cjelokupnog gospodarstva u inovativno?

Gospodarstvo utemeljeno na znanju počiva na inovacijama koje proizlaze iz znanstvenih istraživanja. Buduće znanstvenike stvara obrazovni sustav, a on se puni iz raspoloživog demografskog bazena.

„Hrvatska bi po broju učenika koji su završili osmi razred osnovne škole s ocjenom 5.0 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca“

Promatramo li već samo osnovnoškolsko obrazovanje, ne možemo zamisliti lošiji početak lanca sustava vrijednosti na kojima počiva ekonomija utemeljena na znanju, inovacijama i poduzetništvu. Hrvatska bi po broju učenika koji su završili osmi razred osnovne škole s ocjenom 5.0 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca. Samo u Zagrebu više od jedne petine osnovnoškolaca su super-odlikaši, odnosno gotovo 1.600 učenika završilo je osmi razred osnovne škole sa super peticom. Ti su brojevi javno dostupni, lako ih je provjeriti u školskom e-rudniku.

„Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrima ni u čemu“

Poruka koju tako šaljemo učenicima loša je na više razina. Kažnjava se svaki pa i najmanji neuspjeh. Djeci se od ranih nogu šalje poruka da je neuspjeh nešto što treba najoštrije kazniti. Samo jedna četvorka može im onemogućiti upis u željenu srednju školu. Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrima ni u čemu i onemogućit će im prepoznavanje onoga u čemu su dobri i za što su nadareni. Kako je moguće da Hrvatska kao rasadnik super-odlikaša postiže ispodprosječne rezultate na PISA testovima?

To pokazuje gdje nam je obrazovni sustav i da ga nužno treba mijenjati. Da bismo mi na fakultetu vidjeli promjene, treba proći 12 godina, 8 razreda osnovne i 4 razreda srednje, to su tri izborna ciklusa, za vrijeme kojih će barem jednom doći do promjene vlasti, zaustavljanja reformi i pokretanja nove s jednakim, nikakvim šansama za uspjeh.

„Potrebno je uvesti stoga objektivno vrednovanje učeničkog znanja na osnovnoškolskoj razini a učiteljima vratiti dignitet i prepustiti da neometano rade svoj posao.“

Još će mnoge generacije biti žrtve ovakvog sustava sve dok netko ne shvati da je obrazovanje kao i obrana nacionalni interes oko kojeg treba postići konsenzus. Za lošu situaciju u školama nimalo nisu krivi učitelji, koji su osim potpune degradacije ugleda učiteljskog poziva, često izloženi grubim pritiscima da djeci daju ocjene koje nemaju uporište u stvarnom znanju. To je pogubno najviše zato što od samog početka urušava sustav vrijednosti za preostali tijek obrazovanja ali i profesionalni put mladih ljudi. Sve te negativnosti propagiraju se ne samo do fakulteta nego i kasnije.

Potrebno je uvesti stoga objektivno vrednovanje učeničkog znanja na osnovnoškolskoj razini a učiteljima vratiti dignitet i prepustiti da neometano rade svoj posao.

Mnogi u ovakvoj situaciji niti ne žele raditi kao učitelji što posebno teško pogađa područje STEM. Bez troga nema promjena na bolje u cijelom preostalom lancu obrazovanja.

Ulaz i izlaz najkritičnije su točke u obrazovnom lancu pa od osobite važnosti da Sveučilišta preuzmu još veću društvenu  odgovornost kao zadnje linije obrane našeg najvrjednijeg resursa, ljudi i talenata koje treba zadržati u domovini.

„Tradicija ne znači puno ako smo opterećeni prošlošću i ne gledamo u budućnost“

Sveučilište u Zagrebu od posebne je važnosti za Hrvatsku kao najveće, najraznovrsnije i najmnogobrojnije sveučilište. Često se volimo pohvaliti da je naše Sveučilište najstarije u ovom dijelu Europe, ali tradicija ne znači puno ako smo opterećeni prošlošću i ne gledamo u budućnost. Sveučilište sad više nego ikada mora zauzeti puno aktivniju i važniju ulogu u životu zemlje jer bez toga nema transformacije u konkurentno gospodarstvo niti prosperiteta koji će zaustaviti daljnju depopulaciju koja već  poprima razmjere nacionalne katastrofe - objasnio je Gledec.

Potencijala za to ima itekako. Prema svima poznatoj Šangajskoj listi u području industrije hrane naše je Sveučilište je u prvih 150, u matematici unutar prvih 400, u fizici, ekologiji, biotehnologiji i kliničkoj medicini unutar prvih 500. U pomorskom inženjerstvu smo 43. na svijetu. FER prema brojnim metrikama zauzima prvom mjesto među istraživačkim institucijama u republici Hrvatskoj, a naša kvaliteta je prepoznata i izvan granica zemlje. S ponosom vam mogu reći da se na našem se fakultetu trenutno provodi 260 projekata ukupne vrijednosti od gotovo tri milijarde kuna, od čega otprilike sedmina otpada na FER i namijenjena je zapošljavanju istraživača i nabavi istraživačke opreme.

Bez opterećenja državnog proračuna zapošljavamo gotovo 350 zaposlenika, dapače iz njihovih plaća mi punimo državni proračun milijun i pol svakog mjeseca ove godine.  Na svaku kunu koju dobijemo od države, uključujući i plaće zaposlenika još kunu dobijemo iz projektne i istraživačke suradnje. Imamo veliki broj projekata suradnje s domaćim  i inozemnim kompanijama, primjerice 50 projekata u sklopu poziva IRI i IRI2 , što su pretpostavke za izgradnju snažnog ekosustava za pokretanje gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama.

„Više od 1200 najboljih maturanata redovito bira FER kao prvi izbor za studiranje“

Na strukturirani način surađujemo s preko 500 poduzeća iz zemlje i inozemstva u sklopu aktivnosti centra karijera, a naš poduzetnički inkubator Spock u svojih 5 godina postojanja pomogao je brojnim studentskim, a odnedavno i startupima profesora i istraživača.

Prepoznali smo važnost internacionalizacije studijskih programa i ove akademske godine upisali smo prvu generaciju studenata na preddiplomskom studiju na engleskom jeziku. Od svih tih kvaliteta prepoznaju nas najbolji maturanti pa nas njih više od 1200 redovito bira kao prvi izbor za studiranje. Upisujemo ih 650 a više od polovicu njih među najbolji su 1000 matematičara i fizičara prema rezultatima državne mature iz viših razina matematike i fizike.

„U zadnje vrijeme sve se češće spominje umjesto STEM, skraćenica STE(A)M“

Naša znanja i iskustva rado ćemo podijeliti sa svima a već sada nema jedne sastavnice sveučilišta u Zagrebu s kojima nemamo neki oblik suradnje. Zato mi upravo s FER-a posebno ističemo da je toliko važno povezati se sa svim sastavnicama. U zadnje vrijeme sve se češće spominje umjesto STEM, skraćenica STE(A)M. Science, Technology, Engineering, Arts and Math. To je važno kako tehnološki razvoj ne bi postao dehumaniziran i lišen doticaja s čovjekom.

„U tipičnom startupu orijentiranom na razvoj proizvoda svega trećinu zaposlenika čine inženjeri, a druge dvije trećine čine ostali stručnjaci društvenog, humanističkog i umjetničkog usmjerenja“

Dobro je poznata činjenica da u tipičnom startupu orijentiranom na razvoj proizvoda svega trećinu zaposlenika čine inženjeri, a druge dvije trećine čine ostali stručnjaci društvenog, humanističkog i umjetničkog usmjerenja. Ekonomisti, pravnici, manageri, marketinški stručnjaci, dizajneri, umjetnici, psiholozi i mnogi drugi... Upravo ova činjenica ukazuje na kapacitete ICT sektora za preoblikovanje tržišta rada.

Pojedina područja koja su bila poslovično bitno teže zapošljiva na standardnim radnim mjestima odjednom su prepoznata kao nužni i važni čimbenik unutar takvih interdisciplinarnih timova.

Možda su najbolji primjer ovog trenda brojna hrvatska IT poduzeća u vrlo specifičnom i uskom i sektoru razvoja računalnih video igara gdje je takva komplementarnost timova iznimno važna a koja ostvaruju važan uspjeh na međunarodnom tržištu i bitan su izvozni segment IT industrije u Hrvatskoj.

Dok je poveznica kod studenata područja STEM s budućim radnim mjestom u visoko tehnološkom sektoru prilično jasna studentima komponente A u skraćenici STEAM, često visokotehnološki sektor nije opcija o kojoj previše razmišljaju. Potrebno je stoga u sustavu obrazovanja u sektoru A dodatno uložiti napor da se i tim učenicima i studentima osigura odgovarajuća priprema karijernog puta u području visokih tehnologija da nakon završenog obrazovanja ne moraju odlaziti izvan granica Hrvatske.

Primjer umrežavanja sastavnica unutar sveučilišta koje su prepoznale ovakve prilike  je priprema prvog diplomskog studija dizajna razvoja video igara kojeg će izvoditi Akademija dramskih umjetnosti  čiji su partneri Akademija likovnih umjetnosti, Fakulteta organizacije i informatike, Studij dizajna arhitektonskog fakulteta i FER.

Drugi primjer: U 5. generaciji FER-ovog poduzetničkog inkubatora SPOCK, najuspješniji startup tim došao je iz redova profesora i istraživača Agronomskog fakulteta, a uz njih smo imali tim istraživača s Medicinskog fakulteta te FER-a dok smo u studentskim timovima osim FER-ovaca imali studente FOI-a, RGN-a i Ekonomskog fakulteta.

„Kad jednom stvorite kritičnu masu ljudi koji razmišljaju u proaktivnom i pozitivnom smislu, počnete stvarati pozitivnu konkurenciju“

Imamo sreću da se bavimo tržišno atraktivnim područjima tehnologija ali korijeni onog što FER danas jest, sežu daleko u prošlost.  Oduvijek smo poznati po svojoj izuzetnoj organizaciji a ljudi koji su se u takvom okruženju osjećali dobro podizali su tijekom godina kvalitetu institucije na sve višu razinu. Kad jednom stvorite kritičnu masu ljudi koji razmišljaju u proaktivnom i pozitivnom smislu, počnete stvarati pozitivnu konkurenciju u kojoj svatko osjeća izazov da postigne još više i podigne ljestvicu onima koji dolaze.

Duh suradnje koji je uspostavljen između naših zavoda i istraživačkim grupama na brojnim  projektima doveo je do toga da danas za razliku do nekada gotovo da ne osjećamo čvrste granice među našim zavodima i grupama. Unutar FER-a  to je stvorilo snažan efekt umrežavanja koji je dodatno pojačan našim alumnijima i poduzećima s kojima surađujemo. Preduvjet da se to dogodi bila je visoka razina samostalnosti fakulteta kao sastavnice unutar matičnog Sveučilišta koja nam je omogućila da se neometano razvijamo i pretvorimo u ono što danas jesmo.

Sveučilište u Zagrebu u ovom trenutku nalazi se pred važnom prekretnicom. Uskoro ćemo birati novo vodstvo koje će odrediti u kojem pravcu će se najvažnija hrvatska visokoškolska obrazovna i istraživačka institucija razvijati u predstojećem razdoblju.

„U prethodnom razdoblju propuštene su brojne prilike da se sveučilište tradicije transformira u poduzetničko Sveučilište“

 Moramo pametno zacrtati smjer razvoja jer će to imati puno širi društveni značaj. Naše sveučilište veliko je čak i u svjetskim okvirima. Velikim sustavima teško je upravljati, a još teže ih je mijenjati i prilagođavati. U prethodnom razdoblju propuštene su brojne prilike da se sveučilište tradicije transformira u poduzetničko Sveučilište, poduzetničko u smislu načina razmišljanja i djelovanja ali stalne prilagodbe otvorenosti i suradnje.

Sveučilište ne smije živjeti pod staklenim zvonom, samodopadno i oholo se skrivati pod oklopom autonomije skrojene po vlastitoj mjeri i baviti se samim sobom i iznutra izazvanim problemima. Trebalo bi se baviti realnim izazovima koji mogu dati doprinos gospodarstvu. Naravno, ne zaboravljajući ni ostale misije Sveučilišta, a autonomiju i istraživanja poučavanja prakticirati u sklopu odgovornosti prema društvu koje ga financira. Nažalost, u posljednjih sedam godina Sveučilište u Zagrebu propustilo je bezbroj prilika djelovati kao istinski kohezivni faktor među svojim sastavnicama-pojasnio je Gledec

„Sveučilište ne smije živjeti pod staklenim zvonom, samodopadno i oholo se skrivati pod oklopom autonomije skrojene po vlastitoj mjeri“

Naše sveučilište ima svojih specifičnih prednosti kakve nemaju brojna svjetska sveučilišta.  Imamo sastavnice koje pokrivaju praktički sva područja ljudske djelatnosti. Svaka sastavnica ima široku autonomiju što treba dodati kao prednost i priliku da se i dalje zadrži veliko Sveučilište koje će istovremeno biti fleksibilno, agilno i prilagodljivo,

Fer je svojim primjerom pokazao što znači imati slobodu određivanja pravca vlastitog razvoja.

Sveučilište nije i ne smije biti ni teški veliki teško upravljivi monolit, samo kako bi se ukalupilo sastavnice i lakše provodilo centraliziranu volju, nego mora djelovati u pravcu razvoja boljeg i pozitivnog efekta umrežavanja koji će zahvatiti cijelo Sveučilište baš kako se to dogodilo nama na FER-u kada su se zavodi otvorili više jedni prema drugima.

„Sveučilište koje je otvoreno, pošteno, čestito, časno, iskreno, pravedno, u kojem vlada ljudski integritet, u kojem se rad prepoznaje i nagrađuje, u kojem se na temelju rada i sposobnosti napreduje i u kojem je bitno što znaš, a ne koga znaš“

Ohrabruje nas činjenica da s mnogim fakultetima i akademijama dijelimo viziju razvoja Sveučilišta i da su oni spremni preuzeti odgovornost i pomoći da svi zajedno razvijamo sveučilište kakvo zaslužuju naši studenti, naši istraživači, naši umjetnici, naše gospodarstvo, a posebno svi građani Hrvatske, sveučilište koje je otvoreno, pošteno, čestito, časno, iskreno, pravedno, u kojem vlada ljudski integritet, u kojem se rad prepoznaje i nagrađuje, u kojem se na temelju rada i sposobnosti napreduje i u kojem je bitno što znaš, a ne koga znaš.

Ako u rektorskom programu nekog od kandidata ili kandidatkinje prepoznate viziju modernog i otvorenog sveučilišta, okrenutog prema studentima i istraživačima, viziju sveučilišta u kojem je kritika konstruktivna i poticajna i u kojem se kritičare smatra prijateljima, viziju sveučilišta i rektorata kao servisa jakim fakultetima, viziju sveučilišta koje surađuje, spaja i potiče, viziju sveučilišta odgovornog prema društvu koje ga financira, viziju sveučilišta koje je grad na gori, ako to sve prepoznate, znat ćete i koga ćemo podržati da vodi Sveučilište u sljedećim godinama.

Dragi prijatelji hvala vam na pažnji! Zaključio je tim riječima kratki ali sadržajni govor dekan FER-a, koji je potom ispraćen snažnim i dugim pljeskom.

Kvartet Gubec, potom je znakovito izveo pjesmu „Ak sem ti srčeko ranil“, mnogi će reći znakovito upućenu sadašnjem rektoru na odlasku Borasu koji je ovaj govor slušao iz prvog reda.

Čitav govor dekana Gledeca možete pogledati u ovom videu.