Fascinantne slike svemira snimljene Euclid teleskopom

Euclid je širokokutni svemirski teleskop s kamerom od 600 megapiksela za snimanje vidljive svjetlosti, spektrometrom bliskog infracrvenog zračenja i fotometrom za određivanje crvenog pomaka detektiranih galaksija.

Euclid je lansiran na Lagrangeovu točku 2 Sunce-Zemlja na raketi SpaceX-a Falcon 9 iz postaje Cape Canaveral Space Force na Floridi 1. srpnja 2023.

Teleskopom upravlja Euclid Consortium koji čini od više od 2000 znanstvenika iz 300 instituta u 13 europskih zemalja, SAD-a, Kanade i Japana, a ESA je odabrala Thales Alenia Space kao glavnog izvođača za izgradnju satelita i njegovog servisnog modula, dok je Airbus Defense and Space odabran za razvoj modula korisnog tereta, uključujući teleskop. NASA je osigurala detektore bliskog infracrvenog spektrometra i fotometra, NISP.

Prve slike snimljene Euclidom doista su impresivne pa se među njima nalazi slika koja prikazuje 1000 galaksija koje pripadaju klasteru Perzej i više od 100.000 dodatnih galaksija u pozadini, a tu je i snimka spiralne galaksije IC 342 ili Caldwell 5. Zahvaljujući svom infracrvenom prikazu, Euklid je već otkrio ključne informacije o zvijezdama u ovoj galaksiji, koja je dvojnik naše Mliječne staze.

Kako bi napravio 3D kartu svemira, Euclid će promatrati svjetlost galaksija do 10 milijardi svjetlosnih godina. Većina galaksija u ranom Svemiru ne izgleda kao suštinska uredna spirala, već su nepravilne i male. One su građevni blokovi za veće galaksije poput naše, a još uvijek možemo pronaći neke od tih galaksija relativno blizu nas. Prva nepravilna patuljasta galaksija koju je Euklid promatrao zove se NGC 6822 i nalazi se 'samo' 1,6 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

Ništa manje spektakularno ne djeluje ni Euclidov pogled na kuglasti skup nazvan NGC 6397. Ovo je drugi najbliži kuglasti skup Zemlji, udaljen oko 7800 svjetlosnih godina. Kuglasti skupovi su skupovi stotina tisuća zvijezda koje zajedno drži gravitacija. Trenutačno niti jedan drugi teleskop osim Euclida ne može promatrati cijeli kuglasti skup u jednom jedinom promatranju, a u isto vrijeme razlikovati toliko zvijezda u skupu. Ove blijede zvijezde govore nam o povijesti Mliječnog puta i o tome gdje se tamna tvar nalazi.

Posebno impresivno djeluje i slika maglice Konjska glava, poznate kao Barnard 33 koja je dio zviježđa Orion. U Euclidovom novom promatranju ovog zvjezdanog rasadnika, znanstvenici se nadaju pronaći mnoge mutne i dosad neviđene planete Jupiterove mase u njihovom nebeskom 'djetinjstvu', kao i mlade smeđe patuljke i mlade zvijezde.

Tijekom šest godina, Euclid će pregledati jednu trećinu neba s neviđenom preciznošću i osjetljivošću. Kako misija napreduje, Euklidova banka podataka objavljivat će se jednom godišnje i bit će dostupna globalnoj znanstvenoj zajednici putem Arhiva znanosti o astronomiji koji se nalazi u ESA-inom Europskom centru za svemirsku astronomiju u Španjolskoj.