Kiša kometa će nam presuditi ubrzo (za 240k godina)

Znanstvenici njemačkog Instituta Max Planck, objavili su znanstveni rad u kojem opisuju "bliske susrete zvjezdane vrste". U tom radu se opisuje učinak neke zvijezde koja će se približiti našem Sunčevom sustavu. Ona bi mogla izazvati kaos u takozvanom Oortovom pojasu u kojem se nalazi ogroman broj nama najbližih kometa koji se nalaze u području iza Neptuna, gdje su se ostali nakon formiranja Sunčevog sustava. Kada se nađe na određenoj udaljenosti, njezin učinak će poremetiti njihove relativno stabilne putanje, te ih pretvoriti u kišu koja će velikom brzinom krenuti prema nama.

Vodeći se podacima ESA-ine Hipparcos letjelice koja je 1990. skenirala nebo s ciljem proučavanja kretanja 50.000 zvijezda, u kombinaciji s matematičkim i statističkim modelima i izračunima, znanstvenici su otkrili da se dolazak jedne takve zvijezde može očekivati vrlo brzo (u kozmičkim razmjerima), odnosno za 240.000 godina, dok se sa sigurnošću od 90 posto može očekivati da će nam zvijezda koja će se Zemlji približiti na 0,6 svjetlosnih godina stići kroz 500.000 godina. Istraživanja su također ukazala da nam najviše prijeti zvijezda s oznakom Hip 85605 (za 240 do 500 tisuća godina), kao i patuljak GL 710, koji će nam se s vjerojatnošću od 90 posto približiti na udaljenost između 0,4 i 1,3 svjetlosnih godina kroz 1,3 milijuna godina.

Bez obzira kada se to dogodilo, znanstvenici smatraju da je opasno približavanje neke zvijezde našem Sunčevom sustavu neumitno, a posljedice bi mogle biti strašne, jer se Oortov pojas prostire do 0,8 svjetlosnih godina od Zemlje, pa je jasno do čega bi moglo doći ako u njega "zaluta" jedna zvijezda. 

Osim što bi mogla rastjerati bilijune kometa poput bilijarskih kugli, zvijezda bi se pri bliskom susretu s njima mogla pretvoriti u supernovu, što bi pak značilo obilje ionizirajućeg zračenja koje će direktno pobiti sve organizme na planetu, ili erodirati ozonski sloj i izložiti nas opasnom UV zračenju našeg Sunca koje će dovršiti posao.

Masovno izumiranje dinosaura u našoj davnoj prošlosti je gotovo sigurno stiglo kao posljedica jednog takvog kozmičkog događaja, dok se sloj radioizotopa željeza-60, koji se nataložio na dno oceana prije 2,8 milijuna godina dovodi u vezu s bliskom supernovom.   

Znanstvenici kažu da je za sada prerano govoriti o opasnosti po Zemlju jer ne posjeduju dovoljno podataka, no kažu da bismo mogli puno toga više saznati 2016. iz podataka ESA-ine Gaia letjelice koja trenutno mapira milijardu zvijezda u Mliječnoj stazi, odnosno jedan posto od svih koje se u njoj nalaze.

Čitav znanstveni rad možete pročitati u ovom PDF dokumentu.