Na Veneri život prije nego na Zemlji

Veneru mnogi nazivaju paklenim planetom, jer atmosferski tlak na njezinoj površini iznosi 9,32 MPa, što je 90 puta više od tlaka na površini Zemlje, dok velika količina ugljikovog dioksida stvara staklenički učinak, zbog čega temperatura na površini dostiže i 500 °C. Srednja vrijednost temperature na površini iznosi 464 °C. Tako je površina Venere toplija od površine Merkura, iako je u usporedbi s njim udaljena od Sunca otprilike dvostruko i prima četiri puta manje svjetlosti.  

No prema simulacijama koje su izveli znanstvenici NASA-inog Goddard instituta, Venera je prije više milijardi godina (prije nego Zemlja), sve do prije 750 milijuna godina bila daleko gostoljubivija, te je mogla imati tekuće oceane kao Zemlja i klimu pogodnu za život, sve dok joj nisu presudili vulkani koji su izbacivanjem materijala s velikim udjelom ugljičnog dioksida stvorili staklenički učinak i pretvorili je u pakleni planet kakav je danas.

Mada Venera danas u atmosferi ima vrlo malo vode, u davnoj prošlosti je mogla imati oceane duboke 625 metara, a atmosfera je bila znatno deblja i manje toksična nego danas.

Znanstvenici Goddarda su te podatke ubacili u klimatski model koji se koristi za Zemlju, a on im je otkrio da je prosječna temperatura na površini Venere mogla iznositi oko 12 °C, što znači da je na planetu bez ikakvih problema mogao egzistirati život. 

Znanstvenici navode da su to sve samo nagađanja jer se u modelu nalazi puno pretpostavki koje bi morale biti zadovoljene da bi se ovo moglo potvrditi.

Bez obzira na to, ovo sugerira znanstvenicima da bi život u svemiru trebali tražiti i na Veneri, mada im to neće biti lako, jer su sonde koje su Rusi spuštali na njezinu površinu preživljavale tek nekoliko sati dok nisu podlegle ekstremnim temperaturama.

Izvor: Arxiv