MIT
Roboti s ljudskom percepcijom okoliša
Znanstvenici rade na tome da robotima pruže svijest o svom okolišu nalik ljudskoj percepciji.
Fotografija: Bryce Vickmark
Roboti su prešli dug put od Asima i Roombe. Danas bespilotne letjelice siju kaos u Ukrajini i dostavljaju robu od vrata do vrata, samovozeći automobili voze cestama, robotski psi pomažu vojsci i policiji, a još više robota radi u tvornicama.
Luca Carlone, koji je nedavno dobio mjesto izvanrednog profesora na AeroAstro Odjelu za aeronautiku i astronautiku MIT-a, vodi SPARK Lab, gdje on i njegovi studenti premošćuju ključni jaz između ljudi i robota, percepciju.
Grupa provodi teorijska i eksperimentalna istraživanja, sve u smjeru proširenja robotove svijesti o okolini na načine koji se približavaju ljudskoj percepciji.
Iako su roboti skokovito narasli u pogledu svoje sposobnosti otkrivanja i identificiranja objekata u svojoj okolini, još uvijek moraju puno naučiti kada je riječ o boljem razumijevanju okoline. Kao ljudi, percipiramo predmete intuitivnim osjećajem ne samo za njihove oblike i oznake, već i za njihovu fiziku, kako se njima može manipulirati i pomicati i kako se međusobno odnosimo te kako doživljavamo svoju širu okolinu i sebe same.
Ta vrsta percepcije na ljudskoj razini je ono što Carlone i njegova grupa žele prenijeti robotima, na načine koji im omogućuju sigurnu i neprimjetnu interakciju s ljudima u njihovim domovima, radnim mjestima i drugim nestrukturiranim okruženjima.
Carloneova grupa razvija načine za predstavljanje okoline robotu, osim karakterizacije njihovog geometrijskog oblika i semantike. Koristi duboko učenje i velike jezične modele za razvoj algoritama koji omogućuju robotima da percipiraju svoje okruženje. a tijekom posljednjih šest godina, njegov je laboratorij izdao više od 60 repozitorija otvorenog koda, koje koriste tisuće istraživača i praktičara diljem svijeta.
To je ogroman pothvat koji bi mogao imati širok raspon utjecaja, u smislu omogućavanja intuitivnijih, interaktivnih robota za pomoć kod kuće, na radnom mjestu, na cestama te u udaljenim i potencijalno opasnim područjima.
Carlone kaže da će pred nama biti puno posla kako bismo robote približili tome kako ljudi percipiraju svijet ali prvi koraci su već napravljeni.
Ovo pristupanje postavlja Institut Ruđer Bošković i Hrvatsku u samo srce kreiranja europskih istraživačkih politika.
Korištenje same Zemlje kao kemijskog reaktora moglo bi smanjiti potrebu za kemijskim postrojenjima na fosilna goriva.
Učitavam komentare ...