Što predviđaju hrvatski tech lideri za 2024.

Tko može bolje predvidjeti trendove od onih koji su odgovorni da ih prvi prepoznaju? To su naravno ljudi koji vode tehnološke tvrtke, njihove razvojne odjele, inovacijske centre ili su na vrhu uspješnih tech učilišta. Njima je to zadatak, ali i osobna opsesija.

Dobro prepoznajući i usvajajući trendove oni osiguravaju svojoj tvrtki uspješne godine rasta. On nije izražen samo u prihodima, već u kompetencijama, posebnim usvojenim vještinama koje će te tvrtke dodatno osnažiti koristeći najnovije tehnologije. Protekla godina bila je godina čišćenja među tehnološkim tvrtkama.  Domaće tzv. agencije u protekloj godini otpuštale su, a u najboljem slučaju nisu zapošljavale nove ljude jer su takve tvrtke prilično jednostavno ustrojene „remote-radilice“ kojima je njihov najveći suparnik ujedno i njihov poslodavac. To je obično neka veća i moćnija tvrtka smještena u londonskom Cityju, Berlinu ili u New Yorku koja je prva do izvora financiranja i samih korisnika.

Takav naručitelj davao je posao domaćim agencijama dokle god su ovi domaći bili efikasni i jeftiniji od njih ili nekih drugih koji su se mogli naći par meridijana istočnije. No ipak, našli su jeftinije radilice i novi poslovi su lagano kliznuli dalje na istok ili su ostali na zapadu.

Zaposlenici koji su još u njima, ako drže do svog osobnog razvoja, trebaju brzo tražiti nove karijere jer za njih u takvim tvrtkama nema perspektive. Opstanak je osiguran samo za tvrtke koje su razvile vlastite, tehnološki inovativne proizvode kojima ciljaju korisnika na tržištu, kojima se rješava konkretna potreba korisnika. Pročitajte ovogodišnja predviđanja ljudi koji vode odlične timove i nisu tek samoprozvani biz-tech influenceri koji će se razbacivati na društvenim mrežama kićenim frazama, savjetima o samo-pomoći i zajamčenom uspjehu samo ako ih zapratite.

Ovo su „The ljudi“ s realističnim perspektivama i receptima koji u sebi imaju taj „tajni sastojak“ za uspjeh.

Hrvatski telekom

Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO)

Mi u Hrvatskom Telekomu već neko vrijeme radimo s umjetnom inteligencijom. Krenuli smo s RPA i jednostavnijom automatizacijom, što je za rezultat imalo brže odvijanje procesa i manji broj grešaka.

Ono što smo počeli u zadnje dvije, tri godine više koristiti je naprednija analitika i gledamo kako što je moguće više prilagoditi ponude usluga i proizvoda korisnicima bazirano na njihovim stvarnim potrebama. Prepoznavanje uzoraka, a samim time i mogućnost dinamičnih prilagodbi potrebama korisnika, s bržim time-to-market, ili pak virtualni asistenti koji trenutačno rješavaju dolazne upite - na svemu tome već radimo.

U tehnologiji, AI koristimo i za identificiranje anomalija u tehničkim sustavima i u mreži gdje nastojimo identificirati potencijalne probleme u radu prije nego što se oni materijaliziraju. S obzirom na energetsku krizu, intenzivno smo radili i na upravljanju resursima u mreži. Tako da imamo mogućnost energetski učinkovitijeg korištenja mrežnih elemenata i platformi. Namjera nam je još unaprijediti co-piloting u razvoju ICT rješenja, te našim korisnicima - privatnima i poslovnima - ponuditi još kvalitetniju, personaliziranu ponudu i pristup.

Postoji cijela lepeza primjera gdje će nam AI pomoći. Brža i točnija dijagnostika na temelju medicinskih slika, detekcija manjkavih ili pokvarenih proizvoda i simulacija cyber-napada samo su neka od područja gdje ćemo moći biti učinkovitiji. S time da je AI ekosustav izrazito zahtjevan po pitanju telekomunikacijske mreže i računalne snage. Predviđa se da će u sljedeće dvije do tri godine više od 20 posto IT infrastrukture biti u službi AI-ja. Zato razvoj naše mrežne i ICT infrastrukture ide upravo u smjeru koji će podržati razvoj umjetne inteligencije i zato je razvoj umjetne inteligencije, te na njoj temeljenih rješenja visoko na listi razvojnih prioriteta HT-a.

A1 Hrvatska

Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave A1 Hrvatska

Telekomunikacijsko tržište ostat će konkurentno i dinamično. Sve su veći zahtjevi privatnih i poslovnih korisnika, ne samo za brzinama, nego za stabilnom i sigurnom vezom, kao i dodatnim uslugama koje obogaćuju korisničko iskustvo.

Što se tiče poslovne domene, zasigurno će se nastaviti trend potražnje za ICT rješenjima s naglaskom na cyber security te uslugama data centra. Razlog je efikasnije i sigurnije poslovanje u Cloudu. A1 Hrvatska za sve to ima rješenje, od sveobuhvatnog cyber security portfelja, najmodernijeg data centra do usluga u Cloudu. S druge strane, privatnim korisnicama već smo dali najveću fleksibilnost na tržištu, ali im ponudili i mnogobrojne dodatne usluge i servise za kojima raste potražnja. Osim osiguranja ekrana, putnog osiguranja, pomoći u kući, SafeNet mrežne zaštite od online kompromitacija, najavili smo i partnerstvo s najpopularnijom globalnom streaming platformom Netflix.

Sve su to odgovori na kontinuirane promjene potreba korisnika. Također, A1 Hrvatska nastavlja sa značajnim investicijama u korisničko iskustvo te izgradnju i razvoj mreža. Prošlu godinu završili smo s rekordnim investicijama u Hrvatskoj. Jedan od prioriteta kompanije je ulaganje u izgradnju najveće gigabitne fiksne mreže koja će uskoro biti dostupna u 800 tisuća kućanstava te u modernizaciju i izgradnju mobilne mreže pa A1 5G sada pokriva 92% populacije. Uz nastavak ubrzane izgradnje, 2025. A1 gigabitni kućni internet obuhvatit će milijun kućanstava, što je 70% svih kućanstava u Hrvatskoj.

Također, A1 optička mreža već je sada u stanju podržati kapacitet 50 Gbps i spremna je za potrebe korisnika u budućnosti. Optičku gigabitnu mrežu gradimo i uz pomoć EU fondova za 45 tisuća kućanstava na širem području Kaštela, Ivanić-Grada i Solina. Upravo za projekt razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Solinu, Europska komisija nam je dodijelila prestižni European Brodband Award.

Megatrend

Ivana Bošković, CEO

Kao ključan trend u razvoju umjetne inteligencije u 2024. godini vidimo AI Trust, Risk and Security Management (AI TRiSM) koji predstavlja strategiju i praksu upravljanja povjerenjem, rizikom i sigurnošću u kontekstu umjetne inteligencije (AI).

Ova inicijativa ima za cilj osigurati da organizacije koje koriste AI sustave imaju pouzdan sustav upravljanja kako bi zaštitile svoje digitalne resurse, osigurale integritet podataka te smanjile rizik od sigurnosnih prijetnji i zloupotreba AI sustava. 

Osim toga, naglašavamo važnost Sustainable Technology i Democratized Generative AI za promjene u dizajnu aplikacija. Demokratizirana generativna AI potiče na širenje pristupa generativnoj umjetnoj inteligenciji među različitim društvenim skupinama, dok istovremeno naglašava održivost tehnologije, potičući organizacije da usmjeravaju svoje tehnološke inicijative prema rješenjima koja podržavaju ekološku održivost.  

Ti međusobno povezani trendovi omogućuju jačanje otpornosti, maksimiziranje vrijednosti podataka i poticanje rasta digitalnog poslovanja.

DataBox

Vladimir Olujić, CTO

Gledajući nekoliko godina unatrag, u pravilu smo novim i postojećim korisnicima pružali samo jednu od naših usluga (telekom, cloud ili data centar), pri čemu je fokus korisnika bio usmjeren na kvalitetu usluge u tom segmentu.

U zadnje vrijeme dominantan je trend u kojem korisnici zahtijevaju od pružatelja usluga sveobuhvatan pristup uz izraženu servisnu orijentaciju. Navedeno implicira zahtjevnije procese migracije i održavanja od strane većih projektnih timova uz kvalitetnog voditelja usmjerenog ka potrebama korisnika.

Pružatelji infrastrukturnih usluga pred velikim su izazovom u kojem korisnici od njih očekuju jasnu orijentaciju prema njihovim potrebama, koje uključuju jedinstvenog pružatelja telekomunikacijskih, cloud i cybersecurity usluga uz veliku fleksibilnost i mogućnost jasnog planiranja troškova za nadolazeće srednjeročno razdoblje.

DataBox je upravo orijentiran i prepoznat od strane korisnika po tome da nudimo implementaciju po principu „ključ u ruke“ svih ovih grupa infrastrukturnih i sigurnosnih servisa uz preventivno praćenje i reaktivno održavanje koje uključuje razna rješenja poput Internet linkova, cloud servera, virtualnog firewall-a (vatrozida), backup-a (sigurnosne pohrane podataka), mailova (elektronska pošta) te antivirusnih rješenja i zaštite mailova u Cloudu. Dodatno smo za srednje i velike tvrtke u mogućnosti kreirati Disaster Recovery rješenja krojena prema njihovim specifičnim potrebama.

RIT Croatia

dr. sc. Irena Guszak, dekanica

Očekujemo još veći naglasak na tehnologijama i procesima kao što su umjetna inteligencija, digitalizacija i automatizacija koja mijenjaju način života i poslovanja. Sve će ovo još više potaknuti potrebu za promjenama u načinu kako učimo i pripremamo studente za te promjene.

Teško je sagledati posljedice novih tehnologija koje se eksponencijalno razvijaju, a mi ih još nismo niti usvojili kako treba. Stoga, vjerujem da će naš posao u narednim godinama biti obilježen nastavkom razvoja sustava obrazovanja koji adekvatno prati tehnološke promjene. 

Općenito gledajući, primjena umjetne inteligencije u podatkovnoj znanosti stavlja naglasak na nova radna mjesta poput stručnjaka za umjetnu inteligenciju i strojno učenje; stručnjaka za digitalnu transformaciju i razvoj poslovanja s umjetnom inteligencijom, gdje će se koristiti i neke specifične tehničke vještine kao što su kategorizacija i konsolidacija podataka; analitički upiti; te razvoj prediktivnih modela korištenjem metoda strojnog učenja u Pythonu / R jeziku.

Što se promjena u pristupu studiranju tiče, RIT Croatia je poznat po pripremi studenata za tržište rada. Nastavljamo razvijati programe i projekte u kojima studenti imaju priliku testirati naučeno u praksi – u učionici i izvan nje. Nastavljamo s razvojem mreže partnera kojih trenutno ima više od 500 iz brojnih industrija u Hrvatskoj i svijetu, kako bismo pridonijeli što boljoj kvaliteti programa stručne prakse koja je kod nas obavezna, ali s integracijom kompanija i industrija u studentske projekte. Istovremeno, poznati smo po tzv. T-shaped i multidisciplinarnom obrazovanju što je izrazito važno za širinu znanja i kreativne pristupe rješavanju kompleksnih izazova i problema s kojima se sve više suočavamo. 

Kao najvažniju stvar istaknula bih nužnost jače i kvalitetnije suradnje visokoobrazovnih institucija i industrije općenito: kroz projekte razvoja i pripreme studenata za tržište rada, kroz istraživačke projekte te programe cjeloživotnog učenja.

Nuqleus

Matija Srbić, voditelj deep tech venture buildera

Hrvatski startup ekosustav konačno poprima osobine funkcionalnog ekosustava. Konstantno raste, startupi nižu investicije, sve je veći broj investicijskih fondova i kvalitetnih individualnih investitora koji su stekli iskustvo radeći na vlastitom uspješnom startupu, a bude se i znanstveno-istraživačke institucije i tijela državne uprave od kojih sve polazi.

Teško je postaviti dobre temelje bez zajedničkih ciljeva i suradnje svih ovih dionika. Vjerujem da je sada idealan trenutak da posložimo prioritete i krenemo sustavno podržavati startupe u nastanku i razvoju. Kroz Nuqleus, mi smo preuzeli odgovornost uključivanja kapaciteta i talenta koji je do sada bio uglavnom nedostupan, a to su naši vrhunski istraživači i znanstvenici.

Samo prošle godine je kroz Nuqleus nastalo šest tvrtki čiji osnivači su mahom istraživači s različitih znanstveno-istraživačkih institucija. Iako je sve krenulo s FER-a, ove godine u programu imamo znanstveno-istraživačke timove s više od deset institucija, među kojima su Institut Ruđer Bošković, PMF, FKIT, TTF i dr. Hrvatska ima vrhunske znanstvenike i trenutno u komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja leži ogroman, neiskorišten potencijal. Veseli nas vidjeti da su istraživači i znanstvenici s ambicijama za primijenjenu znanost prepoznali Nuqleus kao najboljeg partnera na putu za komercijalizaciju.

Prema tome, vjerujem da je deep-tech, odnosno tehnologija koja se zasniva na rezultatima dugogodišnjih znanstvenih istraživanja, ne budućnost nego naša sadašnjost i nešto o čemu ćemo puno pričati u 2024. godini. Dosad smo vidjeli samo manji dio mogućnosti koje se otvaraju napretkom generativne umjetne inteligencije i promjena koje ona donosi u područjima poput medicine ili energetike. Jedna takva priča koja će u 2024. godini uzdrmati industriju dolazi baš iz Nuqleusa.

Hrvatska udruga izrađivača videoigara

Dominik Cvetkovski, predsjednik udruge

U 2023. godini doživjeli smo dinamično razdoblje sa značajnim otpuštanjima u industriji, posebice u većim studijima.

Postoji potencijal za nastanak novog zlatnog doba nezavisnih (indie) igara budući da iskusni, ali otpušteni developeri mogu osnivati vlastite studije i stvarati proizvode prema vlastitom senzibilitetu, a da pritom nisu ograničeni isključivo komercijalnim interesima i zahtjevima dioničara.

Primjer toga je igra „The Finals“, koju su kreirali bivši developeri Battlefielda i postala je hit zbog toga što su je developeri s iskustvom oblikovali prema vlastitim preferencijama i željama gamera tog žanra.

Infinum

Vedran Perković, Head of R&D

U 2024. godini najvažniji faktori u razvoju softverskih rješenja sigurno će biti umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje (ML), što je očekivani nastavak trenda. Kako AI algoritmi napreduju, očekujemo da će se softverska rješenja sve više usmjeriti na predviđanje potreba korisnika, personalizaciju iskustava i automatizaciju procesa.

Iz perspektive Infinuma kao tvrtke koja izrađuje digitalne proizvode, AI će utjecati na način kako razvijamo aplikacije. Fokusirat ćemo se na istraživanje prednosti tih alata i edukaciju ljudi kako da ih najbolje iskoriste. S obzirom na rastući interes klijenata za AI tehnologije, planiramo uključiti aplikacije koje koriste velike jezične modele (LLM) u naš standardni portfelj usluga. To bi recimo bio razvoj personaliziranih AI rješenja za automatizaciju interakcija s korisnicima i poboljšanje analitičkih kapaciteta aplikacija, odnosno konkretna rješenja poput naprednih chatbotova i inteligentnih analitičkih sustava.

Budući trendovi uključuju i pojavu specijaliziranih LLM-ova koji bi se mogli implementirati u sklopu edge computinga, na primjer, na pametnim telefonima. Ova inovacija omogućit će obradu i analizu podataka bliže izvoru, poboljšavajući performanse AI aplikacija u realnom vremenu. 

Važno je naglasiti i rastuću važnost regulativa vezanih za AI i digitalnu privatnost. S obzirom na brzi razvoj tehnologija umjetne inteligencije, očekuje se jačanje i evolucija regulativa poput GDPR-a, koje će se sve više fokusirati na etičku uporabu AI-ja, transparentnost algoritama i zaštitu osobnih podataka u tom kontekstu. Suradnja između tehnoloških tvrtki i regulatornih tijela bit će važna u stvaranju uravnoteženih pravila koja podupiru inovacije, ali istovremeno i štite prava pojedinaca.

Nanobit

Ivan Murat, COO Nanobit

Nakon dosta teške 2023. godine, u 2024. ipak očekujemo poboljšanje prilika i povratak organskom rastu. Već neko vrijeme se događa okrupnjavanje studija, a što sa sobom povlači i pozitivne i negativne posljedice.

Kao negativno je vidljivo da brže nestaje „strpljenja“ do uspješne komercijalizacije igara, te je znatan broj studija prošao ili racionalizaciju (smanjenje troškova) ili zatvaranje. Dio velikih igrača je čak odustao od izdavanja novih igara na neodređeno vrijeme. U ekosustavu se događaju velike promjene i uvođenjem Google Privacy Sandboxa (nešto slično Appleovom ATT od prije dvije i pol godine), te bi se tu mogli koristiti benefiti okrupnjavanja, tj. znatna količina takozvanih first-party podataka o navikama igrača, a što bi moglo dovesti do pozitivnih pomaka.

Očekujemo oprez pri izdavanju novih igara, ali to vidimo i kao priliku jer će se znatno smanjiti broj novih, visokokvalitetnih igara. U skoroj budućnosti očekujemo oprez i pažljivo upravljanje rizicima u industriji mobilnih igara. Previše je nepoznanica oko marketinga mobilnih igara, sudskih procesa trgovina mobilnih igara i velikih izdavača, te ćemo se koncentrirati na stabilnost poslovanja i čekati pravu priliku za iskorak.

Od tehnoloških noviteta, moramo spomenuti AR i VR, naravno, ali tome pristupamo s velikom dozom opreza. Mišljenja sam da tehnologija još nije spremna za pravi player experience. Ne očekujemo povratak Web3/NFT hypea u mobilnim igrama.

ReversingLabs

Mario Vuksan, suosnivač i direktor

Iako softver predstavlja ogroman prostor za kibernetički napad, organizacije se tim rizikom još uvijek ne bave dovoljno. Prijetnje i napadi kroz lanac opskrbe softvera su u porastu te očekujemo da će se u 2024. tome prilagođavati i kupci i proizvođači softvera.

Za očekivati je da će u budućnosti svaka organizacija koja programira ili koristi softver provesti završni test prije nego što ga isporuči kupcima i korisnicima. Takva vrsta analize omogućit će im da otkriju i isprave neobjašnjiva ponašanja ili odstupanja u aplikacijama te da se zaštite od napada i šteta koje s njima dolaze. Sigurnost lanca nabave softvera bit će među istaknutim temama ne samo u sigurnosnoj branši nego i u IT-ju općenito.

Primjerice, Gartner očekuje da će do 2025. čak 60 posto organizacija koje kupuju ključna softverska rješenja tražiti otkrivanje SBOM-a (popisa softverskih komponenti) u ugovorima o licenci i podršci, što je bitan porast u odnosu na 5 posto organizacija koje su to tražile u 2022.

S obzirom na to da je američka Vlada zauzela odlučno stajalište u korist usvajanja SBOM-a, proizvođači softvera koji ga ne budu imali mogli bi se naći u zaostatku, kako se tržište bude pomicalo prema boljim praksama sigurnosti lanca opskrbe softvera. 

Uz ostalo, u ReversingLabsu intenzivno radimo na tome da ekspertizu građenu proteklih 15 godina što kvalitetnije pretočimo u SaaS produkt. Time ćemo prepoznavanje malwarea i drugih opasnosti iz lanca nabave softvera učiniti još bržim i lakše dostupnim širem krugu korisnika i organizacija. U 2024. ćemo u tom području predstaviti značajna nova rješenja.

Aircash

Hrvoje Ćosić, CEO

Ova poslovna godina kod nas je bila zanimljiva zbog intenzivnih aktivnosti usmjerenih na rast na drugim tržištima, kao i zbog uvođenja novih proizvoda i usluga.

Naš glavni fokus bio je usmjeren na unaprjeđenje internih procesa i procedura te jačanju interne organizacije, sa ciljem osiguranja stabilnosti i ostvarivanja dugoročnog rasta.

Nastavit ćemo s naglaskom na ulaganje u tehnologiju i ljudske resurse, te dodatno jačati organizacijsku strukturu kako bismo se suočili s izazovima koje očekujemo u narednom razdoblju. Smatramo da je ovo nužno kako bismo uspješno odgovorili na izazove povezane s daljnjim rastom, kao i na globalne ekonomske i političke rizike koji se mogu preliti na države Europske unije.

Konkretno, nastavljamo razvijati portfelj Aircash Mastercard kartice te uskoro puštamo Apple Pay i Google Pay, a uvodit ćemo i kartice za poslovne korisnike. Ova inicijativa proizlazi iz pažljivog praćenja potreba i zahtjeva različitih sektora poslovanja. Aktivno koristimo umjetnu inteligenciju u sustavu monitoringa i identifikacije korisnika, tržišnoj segmentaciji korisnika, a tijekom sljedeće godine proširit ćemo njezinu primjenu i na području korisničke podrške. 

Na kraju, očekujemo da će integracija novih modela usluga, novih tehnologija i dodatno unaprjeđenje interne strukture značajno poboljšati korisničko iskustvo, čineći Aircash bržim, jednostavnijim i boljim. Uz uvođenje novih distribucijskih kanala i modela promocije, naš cilj je omogućiti daljnji rast broja korisnika i proširenje na nova tržišta.