Inovacije kopirane iz prirode

Iskustvo od 3,8 milijardi godina dalo je mogućnost prirodi da razvije najsavršenije inovacije koje štede energiju uz najveću učinkovitost, a ljudi su kreirali mnoge patente prema detaljima koji se pojavljuju u prirodi.

Ovdje ćemo vam predstaviti samo mali djelić primjera iz prirode koji su nadahnuli ili usmjerili mnoge inovatore i znanstvenike.

Solarne ćelije

Znanost u nastajanju, biomimirkriju je 1998. godine predstavila Janine Benyus. Ideja da se ljudska tehnika ogleda u prirodu i njene provjerene inovacije dala je zamah u razvoju industrije 21. stoljeća. Opisala je tri tipa biomimikrije, jedna kopira formu i oblik, druga kopira proces, dok treća kopira određeni stupanj ekosustava.

Kopiranje procesa najbolje se može objasniti konstruiranjem uređaja koji će svjetlosnu energiju pretvarati u kemijsku, kao što je to slučaj kod fotosinteze, osnovnog procesa dobivanja energije kod biljaka. Umjetna fotosinteza pokušava se postići konstrukcijom solarnih ćelija koje bi trebale proizvoditi električnu energiju čak i pri malim izvorima svjetlosti.

Leteći strojevi

Iako je Benyus predstavila model i uvela termin, prvi poznati znanstvenik koji je proučavanjem prirode htio ostvariti nezamislivu inovaciju za svoje vrijeme bio je Leonardo da Vinci. Promatranjem ptica pokušao je konstruirati "leteći stroj". Iako nije uspio razviti učinkovit zrakoplov, ljudi nisu dugo trebali čekati da "metalne ptice" zavladaju nebom.

Neboderi

Kopiranje prirode provodi se danas prilikom izgradnje nebodera diljem Europe i Amerike. Stakla na prozorima nebodera građena su prema određenom detalju mreže pauka. Prilikom konstrukcije, u staklo se ugrađuje ljudima nevidljiva mreža koja reflektira ultraljubičasto svjetlo koje ptice jako dobro vide. Kako u prirodi istu strategiju koriste i pauci prilikom izgradnje svojih mreža, ptice jako dobro mogu zamijetiti takvu strukture te izbjeći sudar, bilo sa staklom ili paukovom mrežom.

Ekološko prešano drvo

Promatranjem kolonije školjkaša koji naseljavaju dio obale u zoni plime i oseke znanstvenici su dobili ideju za kvalitetniju i ekološki prihvatljiviju varijantu izrade materijala od prešanog drva.

Do nedavno, građevinski materijal od prešanog drveta (iverica, panel-ploče), bio je inkorporiran formaledehidom, kancerogenom i otrovnom supstancom koja služi za fiksaciju organskih molekula. Promatranjem kolonije školjkaša koja je nevjerojatno čvrsto priljubljena uz kamen, znanstvenici su uspjeli zamijeniti formaldehid spojem sličnim onome koji izlučuju školjkaši.

Super brzi vlakovi

Kopiranje forme i oblika često je i u dizajniranju modernih tehnoloških pomagala. Japanske super-brze vlakove konstruirali su znanstvenici koji su promatrali pticu vodomara. Sa svojim zašiljenim kljunom i aerodinamičnim oblikom glave prilikom lova ribe, ptica s lakoćom iz zraka zaroni u vodu. Vlakovi konstruirani sa sličnim oblikom lokomotive postižu uštedu od 15% energije.

Zračne turbine

Nadalje, prilikom dizajniranja zračnih turbina znanstvenici su se zagledali u dubine, u peraje kitova. Grbavi kitovi imaju nazubljen dio peraja kojima plivaju, zbog čega se smanjuje otpor i povećava potisak. Isti dizajn znanstvenici pokušavaju primijeniti i prilikom konstrukcije turbina vjetroelektrana kako bi povećali iskoristivost i povećali proizvodnju energije.

Tanki LCD ekrani i čičak patent

Današnji moderni ultra tanki ekrani dizajnirani su identično kao i ljuskice na krilima leptira koje najefikasnije reflektiraju svjetlost, dok je primjerice ideja za čičak-patent inspirirana zapetljanom dlakom pasa.

Ovi primjeri posuđivanja znanosti i tehnologije iz prirode, samo su neki kojima zahvaljujemo mnoštvo predmeta i uređaja bez kojih danas ne možemo zamisliti svakodnevni život.

Stoga se pri razvoju neke inovacije, ne morate voditi isključivo znanstvenim radovima, već prije bilo čega pokušajte pronaći uzor u prirodi. Iznenadit ćete se koliko su složeni i napredni sustavi kakve nudi životinjski i biljni svijet svuda oko nas.

izvor: Biologija.com.hr