Što bi se dogodilo da Facebook i Google napuste Hrvatsku

Danas je teško uopće zamisliti kako bi naš digitalni svijet izgledao kada bi odjednom ostao bez Facebooka i Googlea, no u veljači 2021. Australci su se probudili i na Facebooku pronašli poruku u kojoj se navodilo da "kao odgovor na australsko vladino zakonodavstvo Facebook ograničava objavljivanje svih postova sa stranica s vijestima u Australiji". Ovaj potez uslijedio je nakon što je australska vlada izradila zakon kojim se od nekih tehnoloških divova zahtijeva da plaćaju upotrebu vijesti na svojim platformama.

Inspirirani australskim slučajem, AI, Laboratorij za medije i demokraciju koji okuplja multidisciplinarnu skupinu istraživača koji proučavaju utjecaj AI-a i digitalnih tehnologija na  medije i demokraciju, organizirao je panel radionicu  oko ove teme na Mozilla Festivalu. Organizatori radionice pozvali su istraživače i praktičare da odgovore na pitanje: Što bi se dogodilo ako Facebook i Google sutra napuste vašu zemlju?

Prvi je scenarij iznijela Marietje Schaake, stručnjakinja za privatnost i bivša zastupnica u Europskom parlamentu, koja je sugerirala da bi nakon šoka uslijedio sjajan trenutak za inovacije. Mark Deuze, profesor medijskih studija na Sveučilištu u Amsterdamu (UvA), rekao je da već postoje velike inovacije u redakcijama diljem svijeta, neovisno o tim društvenim platformama. S druge strane, Alexandra Borchardt, novinarka i viša suradnica Instituta Reuters , istaknula je da, iako su novinski mediji već počeli diverzificirati svoje strategije distribucije, ovisnost o financiranju i infrastrukturi od Facebooka i Googlea i dalje je prilično visoka.

Stoga, ako Google i Facebook postanu manje dominantni, trebat će se graditi alternativne platforme kako bi prazninu popunile raznolikim i otpornijim medijskim sadržajima a da bi to učinili, trebala bi im značajna financijska sredstva za stvaranje alternativne digitalne infrastrukture, medijskih inovacija, vještina i drugih stvari.

Inicijativa koju treba spomenuti u ovom kontekstu je nizozemska inicijativa Public Spaces. To bi također zahtijevalo preispitivanje regulatornog okvira u Europi, uključujući pravila o zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja i državnim subvencijama, te usmjeravanje trenutnih inicijativa na europskoj razini ka poticanju inovacija umjetne inteligencije u novinarskom sektoru.

Drugi scenarij istaknula je Alexandra Borchardt, koja je naglasila duboku strukturnu, kao i financijsku ovisnost novinske industrije o tvrtkama poput Googlea i Facebooka za financiranje i ulaganje. Prema njoj, odlazak bi mogao ili ozbiljno pritisnuti novinarstvo ili na kraju rezultirati stvaranjem novih monopola, jer bi nedostatak javnih ulaganja mogao omogućiti jednoj ili dvije velike medijske organizacije da popune prazninu. Iako je medijski krajolik u Europi raznolikiji i pluralističkiji nego u Australiji, nejasno je što bi se dogodilo da te velike tehnologije napuste EU.

Treći mogući scenarij je realniji slučaj, odnosno da Google i Facebook usprkos svemu odluče ostati u zemlji kao što je to bilo u Australiji. Nizozemska novinarka na panelu Hella Hueck rekla je da australski slučaj jasno pokazuje vrijednost vijesti za tehnološke platforme. Činjenica da su Facebook i Google ostali u Australiji ilustrira njihovu potrebu za medijima. 

Tri scenarija jednoglasno su pokazala potrebu za medijskim inovacijama i vladinim politikama, kao i za reformiranim pravilima kako bi se izbjegli novi oblici medijske koncentracije.

Ukratko rečeno, kada bi Google i Facebook iz nekog razloga sutra napustili Hrvatsku moglo bi se dogoditi svašta i ništa po pitanju medija. Ili bi se pojavili neki novi igrači koji bi popunili prazninu, ili bi mediji postali monopolistički malo više nego danas, ili bi se Google i Facebook vrlo brzo vratili jer bi shvatili da su im mediji podjednako važni kao i oni medijima.

Čitav izvještaj s radionice možete pronaći na ovoj poveznici.