Genetičari koriste CRISPR za uskrsnuće vunastog mamuta

Nova genetička tvrtka pod nazivom Colossal ima velike planove oživljavanja vunastog mamuta i njegov povratak u arktičku tundru, s krajnjim ciljem restauriranja ekosustava koji bi trebao pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

Ideja uskrsnuća izumrlih životinja genetskim inženjeringom nije nova, a često je i predmet filmova poput Jurassic Parka. No dinosauri su izumrli u davnoj prošlosti pa takav pothvat može ostati samo u okvirima Hollywooda jer znanstvenici nemaju na raspolaganju njihov DNK.

Za razliku od tiranosaura, vunasti mamuti su nestali prije nekih 4.000 godina i otkriveni su uzorci njihovog tkiva koji su dobro očuvani pod debelim slojem zaleđenog tla (permafrosta), a pored toga i danas žive njihovi bliski srodnici (slonovi) koji bi se mogli koristiti kao surogatni roditelji za potrebe kloniranja.

Tehnološki poduzetnik Ben Lamm i genetičar George Church pokrenuli su tvrtku Colossal sa specijalnim ciljem kreiranja metode oživljavanja mamuta korištenjem CRISPR tehnologije uređivanja gena.

Kompanija je lansirana uz seed investiciju od 15 milijuna dolara, koja će se utrošiti u Churchovom laboratoriju na Harvardu.

Klon neće biti čistokrvni mamut već hibrid azijskog slona i mamuta. Slon će se koristiti kao osnovni genom, obzirom da mamuti dijele 99,6 posto njihovih gena. Preostalih 0,4 posto uredilo bi se pomoću CRISPR-a kako bi se životinjama dodijelile mamutske osobine, koje će joj pomoći tolerirati hladnu klimu. Te osobine uključuju dva sloja debelog krzna za izolaciju, veće rezerve masti, manje uši za sprječavanje gubitka topline i velike zakrivljene kljove za traženje hrane.

Hibridni embrij će potom biti implantiran u afričku slonicu, jer njezina veličina može olakšati porod, a Churchov tim ujedno ne želi stvarati dodatni pritisak na ugroženu populaciju azijskog slona.

No da bi buduća stada mamuta mogla preživjeti, Church i ekipa žele restaurirati čitav ekosustav u kojem su nekoć živjeli, pa su se udružili sa sibirskom organizacijom Pleistocenski park, koja već radi na oživljavanju mamutske stepe (bez mamuta).

Park je dom mnogim važnim biljnim i životinjskim vrstama tog doba, kao i suvremenim analogima koji ispunjavaju istu ekološku nišu. To uključuje bizone, jakutske konje, sobove, mošusne volove, jakove, ovce, losove i medvjede.