Koja će najveća znanstvena otkrića donijeti 2012.

Tijekom ove godine najveće znanstvene umove širom svijeta okupirat će potraga za "Božjom česticom", životom na stranim planetima, nadsvjetlosnom brzinom i pronalaženjem posljednje evolucijske karike u nastanku modernog čovjeka.

Higgsov bozon

Jedna sigurna novost koja nas čeka u 2012. godini je odgovor o postojanju popularne "Božje čestice" ili Higgsova bozona, zasada hipotetske elementarne čestice. Higgsov bozon daje masu svim subatomskim česticama, što znači da daje masu svoj materiji.

Pretpostavlja se da je do 130 puta manji od protona i od 1960. godine, kada je teoretski fizičar Peter Higgs prvi predložio njegovo postojanje, uspješno izbjegava svoje otkriće. Kariku koju nedostaje u poznatoj hipotezi teorijske fizike pokušat će pronaći znanstvenici koji rade na Velikom hadronskom sudaraču (LHC - Large Hadron Collider), trenutno najvećem istraživačkom kompleksu na svijetu s 27 kilometara dugim kružnim mjernim instrumentom smještenim na 180 metara dubine ispod francusko-švicarske granice.

Nadsvjetlosna brzina

Iako bi otkriće Higgsova bozona potvrdilo dugogodišnja očekivanja fizičara, jedno drugo veliko otkriće u polju fizike moglo bi bez problema dospjeti na naslovnice. Dokaz talijanskih znanstvenika o putovanju čestice brže od brzine svjetlosti prvo se smatrao greškom u mjerenju, ali ponovljene "greške" dale su naslutiti na mogućnost velikog otkrića. 

Ispaljeni neutrino došao je 60 nanosekundi (milijardi dijelova sekunde) brže nego što bi trebao. Dokaz o putovanju bržem od za sada najbrže brzine svjetlosti bilo bi veliko znanstveno otkriće u 2012. godini.

Život u svemiru

Otkrivanje novih planeta izvan Sunčeva sustava koji bi mogli podržavati život više ne ulazi ni u standardne znanstvene vijesti, ali očekivanja znanstvenika o utvrđivanju planeta koji sadrže život sve su veća. Otkrića o planetima koji orbitiraju u nastanjivoj zoni oko neke zvijezde moraju se poklapati s činjenicom da na planetu postoji voda koja bi s velikom sigurnošću sadržavala neke oblike života. Isti cilj imat će i NASA-ina letjelica koja nosi još jedan istraživački laboratorij na Mars (Mars Science Lab).

Planirano spuštanje na crveni planet je u kolovozu 2012. godine, a do sada najopremljeniji i najveći "robot lutalica" imat će zadatak pronaći dokaze o postojanju bilo kakvih organskih čestica, molekula na bazi ugljika ili samo dokaze o postojanju vode, trenutne ili nekada u prošlosti planeta. Analizirajući slojeve površine kratera gdje će biti odbačen, istraživački robot pokušat će otkriti je li Mars ikada u svojoj povijesti bio sposoban podržavati život.

Evolucija ljudi nakon ledenog doba

Velika otkrića čekaju nas i na polju istraživanja ljudskog genoma uz pomoć analize drevne DNK izolirane iz najbližih ljudskih srodnika, neandertalaca i denisovanaca. Denisovanci su do nedavno bili nepoznata skupina ljudi, evolucijski bliski nama, za koje se sumnja da su se križali sa suvremenim ljudima. Istraživanje započeto 2011. godine pokazuje kako čak 4% DNK potječe od te skupine drevnih ljudi.

Profesor Svante Pääbo, vodeći znanstvenik u istraživanju drevne DNK, iz ostataka paleolitičkih i neolitičkih ljudi istražuje gene koji povezuju današnje ljude s neandertalcima, denisovancima i ostalim čovjekovim precima. Saznanja o evoluciji ljudi nakon kamenog doba dat će i analiza genetičkog materijala poznatog "ledenog čovjeka", Öetzija.

izvor: biologija.com.hr