VIDEO: Godina Europe u svemiru

Protekla 2016. godina bila je vrlo uspješna za nazočnost Europe u svemiru i udjelu Europske svemirske agencije (ESA-e) u svemirskih istraživanjima.

Osim što su europski astronauti boravili na Međunarodnoj svemirskoj postaji gdje su obavljali svoje znanstvene zadaće i zabavljali nas svakodnevnim aktivnostima koje u svemiru imaju posebnu dimenziju, pa čak i istrčavali maratonsku utrku, čitav europski svemirski program bio je vrlo uspješan.

U okviru projekta Kopernik koji se u suradnji s Europskom komisijom razvija s ciljem promatranja i mapiranja Zemlje pomoću satelita opremljenih preciznom opremom i senzorima, u svemir su lansirana još dva Sentinel satelita koji će pratiti klimu, oceane, led, atmosferu, šume, te će predstavljati vrlo važan alat koji će nam između ostaloga pomagati u meteorologiji, ekologiji i razumijevanju klimatskih promjena.

Protekla godina obilježila je i kraj misije Rosetta, letjelice koja je proučavanjem kometa 67P/Churyumov–Gerasimenko otkrila mnoge detalje o sastavu jednog od najzanimljivijih svemirskih tijela u Sunčevom sustavu.

Mreža Galileo koja služi za satelitsku navigaciju te se razvija također u suradnji s Europskom komisijom, u orbiti Zemlje je pojačana sa 6 novih satelita, a u svemiru je testiran i EDRS sustav (slika gore) za lasersku komunikaciju koji nazivaju "svemirskim podatkovnim autoputom", koji se koristi kao relej za poboljšanje komunikacije između svemirskih misija i Zemlje.

U svemiru je testirana i tehnologija koju sa sobom nosi LISA Pathfinder letjelica s ciljem proučavanja gravitacijskih valova. Letjelica je po prvi puta potvrdila postojanje tih mreškanja u prostorvremenu, koja je predvidio prije 100 godina Albert Einstein u općoj teoriji relativnosti, čime su odškrinuta vrata za potpuno nova istraživanja na poljima fizike i astronomije.

U rujnu protekle godine znanstvenici koji rade na misiji satelita Gaia lansiranog još 2013. godine, objavili su katalog s više od milijardu zvijezda. Cilj misije je mapiranje svemira i izrada najdetaljnije 3D karte naše galaksije Mliječne staze.

Među vrhunce europskih svemirskih istraživanja tijekom protekle godine valja navesti i ExoMars misiju koje je u orbitu Marsa dovela TGO letjelicu koja će proučavati Marsovu atmosferu. Mada je dio misije bilo i neuspjelo slijetanje Schiaparelli landera koji se slupao na površini crvenog planeta, ESA nije previše razočarana, jer je glavni cilj ostvaren postavljanjem TGO-a u orbitu, od čijih se istraživanja očekuje puno otkrića u vezi sastava atmosfere te potrage za vodom i životom.   

Ukupno gledano, ESA je vrlo zadovoljna proteklom "svemirskom godinom", te vjeruje kako će ova biti podjednako uspješna, uzbudljiva i korisna za čitavo čovječanstvo, kao što govore u ovom videu.