Nema dokaza da zaraza dolazi iz povrća

Znanstvena istraživanja ne potvrđuju hipotezu da se iza zaraze smrtonosnom bakterijom u Njemačkoj i još nekim zemljama Europe, nalazi kontaminirano povrće, objavio je danas Referentni laboratorij Europske zajednice za Escherichiu coli (EHEC) u Rimu.

 "Alarmantne glasine u vezi s konzumiranjem povrća nisu opravdane, budući da rezultati laboratorijskih analiza ne podržavaju hipotezu da je ono izvor infekcije", stoji u priopćenju spomenutog laboratorija.

 Iz ovog laboratorija, koji predstavlja dio talijanskog instituta za zdravlje ISSI, poručuju kako je za izbjegavanje infekcije dovoljno slijediti osnovna higijenska pravila u kuhinji, prati ruke nakon manipuliranja hranom i voditi računa da noževi budu čisti.

Njemački tehničar u hamburškoj bolnici dezinficira kolica za posluživanje hrane.

 Rimski znanstvenici smatraju kako se u ovom slučaju ne može govoriti ni o bakteriji mutantu, već o vrsti koja je nastala akvizicijom novih gena.

 Zaraza se, inače, dosad proširila na 12 zemalja, a danak u ljudskim životima se u međuvremenu popeo na 19 umrlih, od kojih je 18 u Njemačkoj i jedan u Švedskoj.

 Njemački i Kineski znanstvenici otkrili su također nove detalje u istraživanju smrtonosne EHEC bakterije, koja je, po njima, mogla nastatio križanjem dvije bakterijske vrste, objavio je njemački tjednik Spiegel.

Kako piše Spiegel, EHEC  bakterija nije čista mutacija rijetkog tipa O104:H4, nego se radi, vjerojatno, o križanju dva poznata tipa Escherichia coli bakterije, izjavila je Dr Hilde Kruse iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

 Nova bakterija pokazuje površinske karakteristike kao i rijedak serotip O104:H4, zbog čega je i bila identificirana u laboratoriju Robert Koch Instituta u Munsteru.

 Bakterija je vremenom, dobila gene jedne druge Escherichie coli i to bi moglo objasniti njezinu agresivnost.

 Znanstvenici su u toj bakteriji otkrili dijelove dva potpuno različita bakterijska "stabla", navodeći da je bakterija do sada bila potpuno nepoznata.

Kao preventivnu mjeru znanstvenici svejedno preporučuju pojačano pranje voća i povrća, kao i guljenje, ukoliko je moguće.

Također još nije dokazano prenosi li se bolest kontaktom, što je također u prvim informacijama kolalo svim europskim medijima.

Zbog zabrane uvoza/izvoza povrća, mnoge europske zemlje već trpe značajnu ekonomsku štetu, pogotovo Španjolska, koja se našla na vrhu liste nepoželjnih izvoznika povrća, zahvaljujući medijskim napisima koji su je prozvali kao izvor kontaminiranog povrća, konkretno krastavaca.