Kineska akademija znanosti
Stvoren prvi himerni majmun s dva seta DNK
Kineski znanstvenici su spojili stanice embrija dvije različite jedinke majmuna i omogućili rođenje prvog himernog primata.
Prema grčkoj mitologiji i Homerovoj Ilijadi, Himera je neman s tri glave, sprijeda lav, straga zmaj, a u sredini koza, koja je pustošila zemlju rigajući vatru.
U znanstvenoj fantastici himerizam se obično odnosi na čudovišta nastala miješanjem genetskog materijala različitih jedinki, a sada su istraživači s Kineske akademije znanosti uspjeli stvoriti prvog himernog majmuna.
Znanstveni tim je uzeo matične stanice embrija majmuna stare sedam dana i ubrizgao ih u nepovezani embrij iste vrste star četiri do pet dana, koji je zatim ubrizgan u ženku majmuna koja je kasnije rodila potpuno formiranog mužjaka, odnosno prvog himernog primata na svijetu.
Ovo je prvi put da je uvedeni genetski materijal činio tako značajan postotak sastava tkiva novorođenčeta, jer su ubrizgane matične stanice činile 92% moždanog tkiva majmuna i činile ukupno 67% sastava životinje.
Znanstvenici su time ostali zapanjeni rekordno velikim doprinosom embrionalnih matičnih stanica koje su ušle u razvoj fetusa.
Pored toga, koristili su zeleni fluorescentni protein za bojenje tih pluripotentnih stanica, odnosno stanica koje su imale sposobnost diferencijacije u sve različite tipove potrebne za izgradnju takve životinje, kako bi se pratilo koliko tog genetskog materijala pridonosi razvoju majmuna.
Nakon rođenja, znanstvenici su primijetili da beba cynomolgus makakija ima jasne mrlje fluorescencije po cijelom tijelu, uključujući vrhove prstiju i očiju. Analiza sekvenciranjem gena i drugi testovi pokazali su da su matične stanice donora prisutne u 26 različitih tipova tkiva, čineći između 21% i 92% tog tkiva.
Sveukupno, prosječno 67% tkiva formirano je ubrizganim matičnim stanicama, a nalazi se u mozgu, srcu, bubrezima, jetri, gastrointestinalnom traktu, testisima i još mnogo toga.
Mada ovo istraživanje postavlja pitanja o etici takvog pristupa, znanstvenici smatraju da bi moglo biti vrlo korisno za uzgoj ljudskih organa za transplantaciju i kako bi se bolje istraživale bolesti kod ljudi, a također vide potencijal himernih životinja za očuvanje kritično ugroženih vrsta od potpunog izumiranja.
Studiju objavljenu u časopisu Cell možete pronaći na ovoj poveznici.
Istraživači su razvili nosivi uređaj sa sonarom koji će poboljšati praćenje gornjeg dijela tijela u virtualnoj stvarnosti.
Europska svemirska agencija je objavila prve slike svemirskog teleskopa koji stvara najveću 3D kartu svemira dosad.
Učitavam komentare ...